Studeni

oranje

U polju

Obavlja se sjetva kasnih ozimih sorata pšenice te berba proljetnih kultura. Obavlja se duboko oranje slobodnih površina te gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tijekom zime i akumulirati zimsku vlagu, dragocjenu za sljedeću godinu osobito u slučaju suše.

U voćnjaku

Obavlja se gnojidba te obrada tla, sade se mlade voćke i provodi zaštita od niskih temperatura i zečeva.

U vrtu

Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK gnojivima, nakon čega se duboko kopa i ore.Treba pustiti otvorenu brazdu da se zemlja smrzne ako naravno bude niskih temperatura, što bi bilo dobro. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se bob mahunar, grašak, mrkva, peršin, a sadi se češnjak, luk-kapula.Vrši se sjetva salate, kupusnjača za ranu sadnju te rajčice i paprike za uzgoj u plasteniku. Za berbu je spreman špinat, blitva, rane brokule, cvjetača, crveni radić, indivija, salata koju imamo cijelu godinu.

U cvjetnjaku

Još nije kasno za sadnju lukovica tulipana, narcisa, zumbula, šafrana. Sadimo višegodišnje ukrasno bilje. Spremamo u zaštićene prostore i umatamo na hladnoću osjetljive biljne vrste, vadimo i spremamo osjetljive lukovice i gomolje ukoliko vremenske prilike u listopadu nisu zahtijevale da to učinimo ranije. Posebnu pažnju posvećujemo izgledu sobnog bilja, sušenje vrhova listova je posljedica niske relativne vlažnosti zraka u grijanim prostorima. Redovitim prskanjem lišća vodom možemo povećati postotak vlage u zraku. Kontroliramo sobno i osjetljivo bilje u zaštićenim prostorima na pojavu bolesti i štetnika. Ako je potrebno tretiramo zaštitnim sredstvima. Zalijevamo po potrebi.

U vinogradu

Vinogradi su uglavnom pobrani, osim ako nismo ostavili grožđe na trsju za kasnu berbu, berbu predikata; ulaskom u fazu mirovanja, sa loze otpada lišće i rozgva drveni u cijelosti; potrebno je analizirati tlo i temeljem rezultata krenuti s osnovnom gnojidbom NPK formulacijama 7-14-21 ili 10-20- 30; na crvenicama je naročito važno dodavati organska gnojiva zbog regulacije vodozračnog režima i poboljšanja mikrobiološke aktivnosti u tlu; krenuti s zimskom obradom tla.

U podrumu

Vina u kojima je završila fermentacija valja pretočiti uz prethodnu analizu sadržaja sumpornog dioksida. Nakon korekcije sadržaja sumpornog dioksida može se provesti prvi pretok vina koji će ovisno o tipu proizvedenog vina biti otvoreni, poluotvoreni ili zatvoreni pretok. Obično se u mladim vinima javi miris na “trula jaja” ili sumporvodik, tako da je potrebno ovisno o intenzitetu pojave izvršiti otvoreno pretakanje vina uz prethodni dodatak sumpornog dioksida i kontakt s bakrom. 11. studenog je proslava St. Martina kada se uobičajeno moštevi krste u vino i uobičajeno je otprilike u to vrijeme izvršiti prvi pretok vina. Ponekad je izbor tehnologije takav da će se mlado vino ostaviti da zrije na talogu kvasaca, ali valja napomenuti da to prije svega treba činiti pod kontrolom enologa. Izbor je i hoće li se mlado vino staviti na zrenje u drvene vinske bačve, inoks spremnike ili staklene spremnike. No uvijek imati na umu da kisik iz zraka ne smije biti u kontaktu s vinom u spremniku.

U masliniku

Nastaviti sa berbom kasnijih sorti maslina. Ulje čuvati u uskim inox bačvama sa konusnim dnom koji ima ispust za talog. Pretakati svakih 30 dana (dva do tri puta). Gnojidba i obrada: nakon berbe možemo započeti sa osnovnom jesenskom gnojidbom, i to sa NPK i organskim gnojivima. Nakon toga gnojiva podorati. Zaštita: također nakon berbe preporučamo prskanje protiv paunovog oka sa fungicidima na bazi bakra.

U staji

Obavlja se “kolinje”, stoga svinje treba hranidbom dobro pripremiti. Pojedine vrste hrane utječu na budući okus mesa i masti, pa o tome treba voditi računa. Hladni dani ne dopuštaju da stoka izlazi, već se treba brinuti za povoljnu toplinu.

Gnojidba

Na obrađivanim poljoprivrednim površinama nakon berbe ostaje puno biljnih ostataka (kukuruzovina, slama, lišće šećerne repe), pa se prije zaoravanja preporučuje dodati 150 – 200 kg/ha UREE ili 200 – 250 l/ha UAN-a radi brže razgradnje biljnih ostataka. Na taj će se način izbjegnuti tzv. dušična depresija u tlu, ali se ta količina dušika ne računa u gnojidbu iduće kulture.