Gnojidba u ekološkoj proizvodnji

4516

Stajski gnoj, gnojnica i gnojovka domaćih životinja, napose goveda, te komposti od biljnih otpadaka, čine zajedno s prirodnim organsko-biološkim dodacima i gnojivima, osnovu gnojidbe u ekološkoj proizvodnji.

gnojiva

Stočarstvo s odgovarajućom proizvodnjom krme, u tom pogledu, bitni je sastavni dio ekološkoga gospodarstva.

Popis dopuštenih gnojiva i sredstava za poboljšanje tla u ekološkoj proizvodnji nalazi se u Prilogu 1. Pravilnika o ekološkoj proizvodnji.
Intenzitet gnojidbe, naročito dušične, ne smije utjecati na smanjenje kvalitete prinosa/priroda (hranive sastojke, okus, miris i sl.).

U ekološkoj poljoprivredi provodi se održivo gospodarenje humusom. Količina unesenih organskih ostataka mora biti identična količini gubitaka žetvom i mineralizacijom organske tvari ili gubitaka na neki drugi način. Zasnivanje ekoloških gospodarstava preporučuje se na površinama sa sadržajem humusa većim od 2 %. Gospodarenjem organskim gnojivima i kompostom treba gubitke hranivih tvari svesti na najmanju moguću mjeru.

Sva organska gnojiva trebaju potjecati s vlastitog gospodarstva; u nedostatku takvih gnojiva dopuštena je primjena gnojiva s drugoga gospodarstva, ali uz dopuštenje nadzorne stanice.

Kod dokupa gnojiva organskog podrijetla, dokupljena količina zajedno s količinom s vlastitog gospodarstva ne smije prijeći količinu gnoja u ekvivalentu od dva uvjetna grla po hektaru (= 170 kg N/ha).

Organska gnojiva podrijetlom s konvencionalnih gospodarstava mogu se primijeniti samo na početku prijelaznog razdoblja, u nedostatku drugih gnojiva, uz predočenu analizu njihova sastava i dopuštenje nadzorne stanice. Uporaba tih gnojiva nabavljenih izvan ekološkoga gospodarstva mora se prijaviti nadzornoj stanici.

Nadzorna stanica treba utvrditi ograničenja ukupnih organskih tvari uvezenih na gospodarstvo, uzimajući u obzir lokalne uvjete i specifičnu prirodu kultura. Nadzorna će stanica utvrditi standarde koji su prevencija intenzivnom korištenju kruženja životinja, npr. za perad, od povratne dodatne gnojidbe. Pribavljeni materijal (uključujući kompost za rasadu) treba biti u skladu s Prilozima 1. i 2. Pravilnika o eko proizvodnji. Mineralna gnojiva smiju se rabiti samo kao dopunski dodaci tvari na temelju ugljika. Njihova upotreba mora biti opravdana i može se dopustiti samo kada se ostale gnojidbene mjere ne mogu provoditi. Nadzorna će stanica ograničiti unose inputa, kao što su mineralni kalij, gnojiva s magnezijem, mikroelementi, stajska gnojiva i gnojiva s relativno visokom razinom sadržaja teških metala i/ili ostalih neželjenih sastojaka, npr. bazična troska, kameni fosfati i talog otpadnih voda (Prilozi 1. i 2.). Gnojidba dušikom mora se obaviti isključivo organskim gnojivima ili biljkama koje obogaćuju tlo tim hranivom. Dopunska mineralna gnojidba ostalim hranivima, u načelu, treba se provoditi gnojivima u takvim oblicima koji neće biti izravno dostupni biljkama.

Nije dopuštena upotreba kemijskih-sintetičkih dušičnih gnojiva, lako topivih fosfata, čiste kalijeve soli i kalijeve soli s više od 3 % klora te svih ostalih gnojiva koja nisu na popisu Priloga 1. Pravilnika o ekološkoj proizvodnji. Zabranjena je upotreba čilske salitre i svih drugih sintetiziranih dušičnih gnojiva, uključujući i ureju (karbamid) sukladno Prilogu 1.

Dopuštena je primjena gnojiva od mljevenih stijena i zemlje koja sadrže i fosfor, a u skladu s lokalnim uvjetima. Preporučuje se njihova primjena kroz proces kompostiranja, odnosno drugih postupaka aktiviranja.

Proizvodna jedinica treba težiti tome da sve potrebe za gnojivima osigura iz vlastite proizvodnje te su dopuštena sljedeća organska gnojiva i sredstva za poboljšanje kakvoće tla s vlastitoga gospodarstva:

1. stajski gnoj dozrio aerobno; propisane količine treba davati raspodijeljeno, češće, u manjim količinama;
2. komposti iz ostataka gospodarstva – organski otpad neopterećen štetnim tvarima, a prerađeni aerobnim dozrijevanjem;
3. zelena gnojidba leguminoznim i neleguminoznim sideratima;
4. malčiranje slamom i drugim organskim ostacima nakon ubiranja glavnog prinosa;
5. gnojnice i gnojovke, koje jesu i koje nisu pripremljene mikrobiološkim aerobnim putem, treba upotrebljavati u razrijeđenom obliku;
6. mljevena rožina (od rogova i papaka);
7. životinjske dlake i čekinje
8. krvno brašno, bez dodataka natrijeva klorida;
9. brašno od kostiju, bez organskih otapala te drugo životinjsko brašno;
10. gorka sol;
11. udrobljeni ricinus bez perkloretilenskih ostataka (uz dopuštenje nadzorne stanice o načinu korištenja);
12. upotreba mulja iz pročišćivača i komposta od komunalnih otpadaka nije dopuštena.

3 Komentari

  1. Poštovani,
    da li znate gdje ima za kupiti 8. krvno brašno, 9.brašno od kostiju , i riblje brašno?
    LP
    Marko

  2. Da li je dopušten vlastiti kozji gnoj sa gospodarstva od 8 koza u ekološkoj proizvodnji na cca.1 ha površine.
    Molim detaljnjiji opis.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.