Upotreba buhača u ekološkoj poljoprivredi

462

Buhač je nevelika autohtona, samonikla biljka lijepe bež boje. U nas, a posebice u Dalmaciji je odavno poznato njegovo djelovanje.

buhac

Njime se posipalo životinje, štitilo bilje, tkanine i odjeću. Početkom 20. stoljeća buhač je u Dalmaciji rastao na više od 1.000 hektara. Prirodni je insekticid, neškodljiv za ljude, okoliš i životinje. Budući da je brzo razgradiv, sasvim je bezopasan za površinske, podzemne, tekuće i stajaće vode, dakle potpuno je ekološki prihvatljiv. Za branje dozrijeva u lipnju. Sa stabljika se beru samo zreli cvjetovi, a najbolje branje je ručno, jer se tada može birati. Veliki svjetski proizvođači buhača danas koriste prilagođene poljoprivredne strojeve.

Ubrani cvjetovi se osuše i melju u fini prah. Odmah potom mogu poslužiti kao insekticid (za životinje, a njime se mogu zaprašivati i sve biljke). Djeluje trenutno, što znači da nakon razgradnje ne ostavlja trag. Istraživanja pokazuju da na njega kukci ne postaju otporni kao na kemijske insekticide.

U Hrvatskoj se taj djelotvoran insekticid ne proizvodi. U Australiji i Kanadi u posljednjih je nekoliko godina proizvodnja uvelike proširena. Najveći proizvođači na svijetu su Francuska, Japan i Kenija, a proizvode ga i mnoge druge zemlje. Međutim, nigdje on ne postiže takvu kakvoću kao u sredozemnom dijelu Hrvatske.

U solinskomu Vitroplantu već se nekoliko godina bave sustavnim istraživanjem najbolje odlike koja bi poslužila kao osnova budućim proizvođačima. Sađene su pokusne parcele i rezultati su bili odlični te bi oni mogli u svakom trenutku osigurati dovoljan broj biljka za ozbiljne plantažne proizvodnje. Od četiri odlike odabrane su dvije koje imaju vrhunske osobine i mogu biti isplative u velikoj proizvodnji.

Njima i dalje najviše odgovara škrto dalmatinsko tlo, s puno sunca. Nisu zahtjevne u pogledu vode. Uspijevale bi odlično na pravoj, masnoj zemlji, gdje bi davale dobar prinos i osiguravale od 0,8 do 2% piretrina, njihove osnovne tvari. Suvremenom tehnologijom buhač se može prerađivati u ulje, čiji je glavni sastojak piretrin. Ulje se, kao i većina eteričnih ulja i u Dalmaciji, koristi u sapunima, sprejevima i u sredstvima protiv svih vrsta kukaca.

Zemlje koje su veliki proizvođači hrane koriste buhač za zaštitu svojih usjeva. Zbog njegove neškodljivosti pokušava se uporabom buhača popravljati tla posipavana agresivnim kemijskim spojevima. Oporavak zemlje je dugotrajan postupak, pa je čudno što u Hrvatskoj, gdje nema problema s velikim onečišćenjima tla, nema poticaja za uzgoj buhača, čije bi korištenje omogućilo očuvanje čistoće tla i voda.

Ipak, možda i kod nas uskoro počne sadnja buhača na većim površinama. U doba sve veće skrbi za okoliš i proizvodnju zdrave hrane, o tomu bi svakako trebalo dobro razmisliti.

1 komentar

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here