Rodovi i vrste vrganja

11342

Najpoznatiji su ljetni vrganj, borov, hajdinski i šiljastonogi vrganj.

vrganj

Osnovna podjela vrganja je kroz rodove:

Rod Boletus – pravi vrganji: krupne gljive sa robusnom drškom, šešir suh, meso jednobojno ili promjenljivo u plavim nijansama. Kod nas raste više desetina vrsta ovih gljiva. Važni elementi za determinaciju su boja mesa i njena eventualna promjena, boja pora, boja i ornamenti drške, boja dna drške i njena promjena. Nejestiva žučara (Tylopilus felleus) veoma sliči na vrganje, a ima pore roze boje! Treba izbegavati vrganje koji imaju svijetlu boju šešira i pore ili dršku crvene boje. U ovaj rod spadaju:

Sectia Edules – komercijalno vrijedni, bezuvjetno jestivi vrganji. Kod nas ima desetak vrsta i varijeteta, čije razlikovanje nije bitno sa stanovišta sakupljača. Meso je bijele boje i nepromjenljivo, kod vrsta sa intenzivno obojenom kapom nešto boje ostane kada se guli kožica. Drška je robusna sa obaveznom mrežicom, pore uvek inicijalno bijele, starenjem najprije žute, zatim dobijaju maslinastu boju. Vrganji ostalih vrsta se ne preporučuju sakupljačima-početnicima,među njima su najpoznatiji:

Ljetni vrganj (Boletus aestivalis Paulet ex Fr.)

Klobuk je promjera 10 – 18 cm i prekriven baršunastom kožicom boje lješnjaka, iako nisu rijetki primjerci sa smeđežuto pa čak i prljavobijelo obojenim klobukom. Za suha vremena kožica često ispuca, tako da je površina finom mrežom svijetlih kanalića podijeljena na tamnija područja. Cjevčice su okrugle, duge 8 – 30 mm. Kod mladih gljiva su sivobijele, a poslije postaju žutozelene, a kod starih poprime maslinastozelenu boju. Stručak je dug 7 – 15 cm, čvrst, pun, u početku trbušast, a poslije izdužen. Površina stručka je bijela ili svijetlosmeđa, prekrivena sitnom mrežicom od bijelih vlakana.

Kod mladih primjeraka meso ove gljive je čvrsto, a poslije postaje spužvastim. Bijele je boje, a kod sušenja izrazito aromatično. Ljetni vrganj raste od svibnja do jeseni i vrlo je čest. Raste u bjelogoričnim šumama hrasta, bukve, kestena i graba. Čest je i na rubovima šuma. Vrlo kvalitetna gljiva, ali često napadnuta crvima.

Borov vrganj (Boletus pinicola Vitt.)

Jedan je od najranijih vrganja koji se javlja u našim krajevima. Klobuk je poluloptast i vrlo mesnat. Kožica klobuka je sitno naborana, crvenkastosmeđe boje, a kod mladih primjeraka na klobuku se nalaze svjetlija područja. Cjevčice su okrugle, duge 10 – 25 mm, u početku bijele, poslije žute, a kod starijh primjeraka pozelene. Uz stručak cjevčice su kraće, tako da je trusište od stručka odijeljeno uskim žljebom. Stručak je trbušast poput jajeta, čvrst pun, svijetlosmeđe ili crvenkastosmeđe boje. Površina stručka prekrivena je bijelom mrežicom. Meso je bijelo, debelo i vrlo tvrdo, ugodna okusa. Borov vrganj počinje se pojavljivati već u travnju i svibnju, a poslije i ujesen. Raste u nizinskim i višim predjelima, crnogoričnim i bjelogoričnim šumama bukve. Voli mjesta obrasla mahovinom. Vrlo cijenjena prvorazredna gljiva.

Hajdinski vrganj (Boletus aureus Bull. ex Fr.)

Jedan je od vrlo lijepih vrganja s poluokruglim, crnosmeđim do čokoladnosmeđim klobukom. Kožica klobuka je fino baršunasta, suha, bez sjaja. Cjevčice su okrugle, 8 – 12 mm duge i od stručka odvojene uskim kanalom. U početku su bijele, poslije zelenožute, a u starijih primjeraka žutomaslinaste. Stručak je trbušast, pri dnu zadebljao, a prema klobuku sužen. Vrlo je čvrst, mesnat i prekriven crvenkastosmeđom mrežicom. Meso je debelo, čvrsto, bijelo, ugodna mirisa i okusa. Hajdinski vrganj počinje rasti već od svibnja pa sve do rujna. Dolazi u listopadnim šumama hrasta, bukve i kestena, kao i u crnogoričnim šumama. Nalazimo ga u kontinentalnim i primorskim šumama. Izvrsne je kakvoće i može se priređivati na razne načine.

Šiljastonogi vrganj (Boletus appendiculatus Schiff. ex Fr.)

Klobuk je promjera 7 – 20 cm, polukuglast, mesnat, a poslije se izravna. Kožica je suha, hrapava, žutosmeđe boje ili svijetlokestenjasta. Cjevčice su sitne, okrugle, duge 8 – 25 mm, žute, poslije smeđe boje. Na dodir poplave. Stručak je cilindričan i pri bazi šiljasto izdužen kao u korijen. Površina stručka je pri klobuku žuta, a pri dnu crvenkasta. Stručak je prekriven sitnom mrežicom. Na dodir meso stručka poplavi. Meso je ispod kožice klokuba žuto, a na dnu stručka crvenkasto. Na pritisak poplavi. Ugodna je mirisa i okusa. Šiljastonogi vrganj raste već od svibnja pa sve do rujna. Dolazi u miješanim listopadnim šumama hrasta i bukve. Vrlo ukusna jestiva gljiva, iako se slabo koristi. Vrlo rijetko napadnuta crvima.

2.Sectia Calopodes – vrganji bijelog mesa i žutog himenija, gorki, otuda nejestivi.

3.Sectia Apendiculati – vrganji inicijalno žutog mesa i žutih pora su jestivi, ali rijetki, pa ih valja štititi.

4.Sectia Fragranti – kape tamnije nego kod prethodnih, nemaju ornamentiranu dršku, takođe rijetki.

5.Sectia Luridi – pore inicijalno narančaste do crvene boje, uvjetno jestivi

Rod Leccinum su sve odreda uvjetno jestive gljive, bez komercijalne vrijednosti. Razlikuju se od pravih vrganja po dužoj dršci, posutoj crnkastim točkama i relativno manjoj kapi. Zreli primjerci imaju veću masu cjevčica nego mesa, a drška u najvećem dijelu odrveni. Meso manje-više intenzivno mijenja boju na dodir (razne boje, završno od sivkaste do potpuno crne). Pore su inicijalno bijele, osim u sekciji Luteoscabra, kod kojih su žute. Vezuju se za mali broj ili samo jednu vrstu drveta.

Rod Suillus – slinavke, vezuje se isključivo za zimzeleno drveće. Prosječno manje gljive, najčešće sa mazavom kožicom na šeširu, koju zbog prisutnih glutena treba obavezno ljuštiti. Različite kvalitete, sve dobre za sušenje.

Rod Xerocomus – zlatače, također prosječno sitnije vrganjevke, sa dugom i tvrdom, često izvijenom drškom, kao i realtivno velikim, uglastim, inicijalno žutim porama. U simbiozi, po pravilu, sa listopadnim drvećem. Kapa suha, često ispucala, meso kvalitetno samo kod mlađih primjeraka.

Sve preporučene gljive iz porodice vrganja su izuzetno dobre za sušenje, uključujući i tvrde drške, koje se osušene mogu samljeti u izuzetno aromatičan prah.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here