Privremena jalovost kunića

1895

U skupinu privremene jalovosti ubrajamo prividnu bređost, poremećaje vezane uz godišnje doba, linjanje, bolesti nogu i nepravilno iskorištavanje.

Izvor: Wikipedia
Izvor: Wikipedia

Prividna (lažna) bređost javlja se kada kod kunića dođe do ovulacije bez oplodnje. Najčešći uzroci su parenje s neplodnim mužjakom, ili zajedničko držanje mladih ženki, koje onda skaču jedna po drugoj. Ova pojava učestalija je kod ženki koje se dulje nisu parile. Nakon ovulacije dolazi do stvaranja žutog tijela, koje putem hormona djeluje na reproduktivni sustav i sprječava dalje stvaranje i sazrijevanje jajašaca. Životinja se ponaša kao da je gravidna, iako nije. Neće dopustiti mužjaku da joj se približi, u kasnijoj fazi započinje s pripremom gnijezda, povećavat će joj se mliječne žlijezde koje mogu izlučivati i minimalne količine mlijeka. Ovo stanje traje od šesnaest do osamnaest dana. Nakon toga kunića je ponovno plodna i pokazuje želju za parenjem.

Godišnje doba kao uzrok privremene jalovosti moguće je u razdoblju kasnog ljeta i jeseni. Ljeti, osobito kad su temperature više od 30° C, dolazi do gubitka želje za parenjem i to i kod mužjaka i kod ženki. Ipak, ovo stanje jc izraženije kod mužjaka. Uz gubitak želje za skokom, kod njih dolazi i do stvaranja slabije pokretnih spermija, ili čak do potpunog prestanka njihove produkcije.

Kod kunića jajnici postaju neaktivni i nema stvaranja jajnih stanica, a mogu se i privremeno smežurati. U povoljnijim okolnostima (kad dolazi do skoka), zbog lijenosti mužjaka potrebno je više vremena za pripust, legla su manja, a mladunčad slabija. Zbog svega toga parenja u ljetnim mjesecima trebali bismo obavljati ili rano ujutro ili kasno navečer, kad su temperature zraka ipak nešto niže. Za jesenskih mjeseci, kad je razdoblje nešto slabije oplodnje, možemo ga poboljšati produživanjem svjetlosnog dana u nastambama (umjetna rasvjeta), te osiguravanjem visokokvalitetne hrane bogate bjelančevinama s dodatkom vitamina i minerala.

Linjanje može biti proljetno (prorjeđivanja dlake prije ljetnih vrućina) ili jesensko (dobivanje gušćeg krzna kao pripreme za zimske mjesece). U oba slučaja ono može negativno utjecati na plodnost kunića, i to prvenstveno mužjaka. Razlog leži u tome što su bjelančevine glavni sastojak dlake i u razdobljima linjanja dolazi do njihove povećane potrošnje. To se onda nepovoljno odražava na druge procese u organizmu, a poglavito na plodnost.

Nagnječenja i natrljanja donjeg dijela stražnjih nogu kunića, kao i različite druge patološke promjene na nogama dovode do smanjenja ili čak gubitka volje za parenjem. Zbog toga moramo redovito kontrolirati noge kunića i u slučaju bilo kakve promjene primjereno postupiti da se stanje ne bi pogoršalo. Nepravilno iskorištavanje u smislu preučestalog ili prerijetkog iskorištavanja također su mogući uzroci privremene jalovosti. Smatra se da mužjak, u prosjeku, može obaviti bez većih teškoća dva skoka dnevno, i to jedan ujutro i jedan popodne.

U situacijama prevelike eksploatacije on će izgubiti volju za parenjem. Ako ga pak premalo iskorištavamo, nakon du-ljeg mirovanja prvi skokovi mogu biti jalovi zbog slabe vitalnosti spermija.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.