Sve o uzgoju crnog sljeza

1333

Samonikli crni sljez je rasprostranjen na svim kontinentima, a u našim se krajevima može naći i u nizinskim i u planinskim područjima. Raste gotovo posvuda. U posljednje se vrijeme sve više uzgaja. Poznata je podvrsta krupnijih cvjetova i listova Malva silvestris ssp. mauritanica (L.) Thell.

sljez
Crni sljez je dvogodišnja ili višegodišnja biljka. Ima snažnu, ravnu i razgranatu stabljiku, visoku do 1,5 m. Stabljika je na poprečnom presjeku okrugla. U gornjem je dijelu zeljasta, a u donjem drvenasta. Korijen je vretenast, mesnat i slabo razgranat. Listovi su različite veličine; donji su krupniji, a vršni sitniji. Liske bubrežastog oblika na dugim su peteljkama i podijeljene na nekoliko ovalnih režnjeva. Cvjetovi sc razvijaju ispod lista, njih 3-5 zajedno. Boja listova jc intenzivno ljubičasto-plava. Prašnici su srasli u cijev.

Crni sljez cvjeta od svibnja do jeseni. Ovisno o uvjetima uzgoja, razvoj biljaka prestaje krajem kolovoza. Plod u obliku diska sadrži po 10 sjemenki. Sjeme je plosnato i relativno krupno. Masa 1000 zrna jc 5 – 6 g. U našim krajevima biljke dobro prezimljavaju. Samo u izuzetno hladnim područjima može doći do oštećenja. U proljeće se vrlo rano razvijaju nadzemni dijelovi, ali mladi listovi dobro podnose proljetne mrazeve.

Lišće i cvjetovi sadrže oko 10 % sluzi, zatim glikozide od kojih je najviše zastupljen malvin, nešto tanina i organskih kiselina. Crni se sljez odavno koristi kao ljekovita biljka. Danas se najviše koristi u obliku čaja za ublažavanje kašlja kod upale gornjih dišnih putova, bronhija i ždrijela. Mladi krupni listovi koriste se u kulinarstvu.

Uvjeti uzgoja

Iako samonikli crni sljez raste posvuda, za njegov su uzgoj najpogodnije osunčane površine zaštićene od vjetra. Tijekom nicanja i u ranoj fazi razvoja zahtijeva povećanu vlagu.

Crni sljez nc zahtijeva posebno tlo, ali mu najviše odgovaraju rastresita tla, pjeskovito-ilovaste teksture, bogata hranjivim tvarima i dobrog kapaciteta za vodu i zrak.

Uzgoj

Crni sljez je kultura koja se može sijati na okućnicama. Zahtijeva puno ručnog rada kod berbe cvijeta, te se preporuča površina uzgoja na 100m2.

Kao jednogodišnja kultura, crni se sljez može uzgajati u plodoredu, iako nije osjetljiv na monokulturu. Na istoj se površini može uzgajati 2-3 godine uzastopno, a najbolje pretkulture su gnojene okopavine. Crni je sljez dobra pretkultura za sve vrste koje zahtijevaju raniju pripremu tla.

Osnovna obrada tla obavlja se u jesen, a površinska u proljeće neposredno pred sjetvu, odnosno sadnju.

Gnojidba

Budući da crni sljez razvija veliku nadzemnu masu, neophodna je gnojidba osnovnim biljnim hranjivima. U tu se svrhu za tla prosječne plodnosti koristi 120 -150 kg/ha dušika, 80 100 kg/ha fosfora i oko 150 – 180 kg/ha kalija. Dušik treba dodavati u više obroka tijekom vegetacije. U organskoj se proizvodnji primjenjuje stajsko gnojivo i druga dozvoljena sredstva.

Crni se sljez razmnožava direktnom sjetvom sjemena u polje ili preko presadnica. Proizvodnja presadnica obavlja se u toplim lijehama ili plastenicima krajem veljače ili početkom ožujka. Presadnice su spremne za presađivanje za 50 – 60 dana, kada biljke imaju 4 – 6 stalnih listova. Presadnice se presađuju tijekom travnja u redove na razmaku od 100 cm, a razmak između biljaka u redu treba biti 50 cm.

Direktna sjetva sjemena u polje obavija se ručno u prvoj polovici travnja. Sjeme se sije na dubinu od 2 cm u redove na razmaku od 100 cm tako da se na m2 posije 5 – 8 sjemenki. Za 100 m2 potrebno jc oko 20 g sjemena. U najpogodnijim uvjetima, biljke niču za 10 – 15 dana. Tijekom prvog okopavanja, odnosno kada biljke imaju 4-5 stalnih listova, nasad se prorjeđuje.

Njega

Njega obuhvaća međuredno okopavanje, prihranjivanje i eventualno navodnjavanje.
Okopavanjem se uništavaju korovi i održava rastresitost tla. Okopavanje je posebno važno u ranoj fazi razvoja biljaka. Prvo međuredno kultiviranje i okopavanje obavlja se kada biljke imaju 4 – 6 stalnih listova. Ovisno o stanju tla, okopavanje se obavlja 2-3 puta lijekom vegetacije.

Biljke koje se uzgajaju zbog lišća ili herbe treba prihranjivati dušičnim gnojivom (KAN) u količini od 150 – 200 kg/ha. Ukoliko je konačni proizvod cvijet, dobro je za prvu prihranu primijeniti oko 200 kg/ha NPK gnojiva s povećanim sadržajem fosfora. Prihranjivanje se uglavnom obavija istovremeno s prvim i drugim međurednim kultiviranjem.

Crni sljez treba puno vlage, posebno u početnoj fazi razvoja, kao i na početku cvjetanja. Navodnjavanjem tijekom ljetnih vrućina produžava se sezona cvjetanja. S vlagom treba biti oprezan jer u slučaju povećane vlažnosti tla može doći do pojave hrđe na lišću.

Crni sljez cvjeta sredinom lipnja. Cvijet treba redovito brati prije nego se razvije sjeme. Nakon dva Ijedna od početka cvatnje biljka naraste 1,0 -1,5 m i obilno cvjeta. U tom se razdoblju cvijet bere dva puta dnevno, prije i poslijepodne. Berba traje sve do jeseni. Cvijet se bere bez peteljke i ne smije se brati po rosi ili kiši. Na površini od 100 m2 može se dobiti oko 50 kg suhog cvijeta. Osim cvijeta, bere se i list bez peteljke, ali ne više od jedne trećine ukupnog lišća.

Cvijet se suši u tankom sloju prirodnim putem na zasjenjenom i prozračnom mjestu, uz povremeno okretanje. Osušeni cvijet mora bili tamnoplave boje. Budući daje suhi cvijet higroskopan, ne preporuča ga se pakirali za vrijeme oblačnog ili kišnog vremena.

Na površini od 100 m2 može sc dobiti 50 kg suhih cvjetova {Malvae flos), odnosno 20 – 30 kg suhog lišća {Malvae folium).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here