Kobac ptičar

489

Kobac je sličan svom krupnijem rođaku, jastrebu kokošaru. Ženka je znatno krupnija od mužjaka, teška do 280 g, dok mužjak doseže samo 150 g.

Dužina ženke je do 38 cm, mužjaka do 28 cm. Raskriljena ženka mjeri 70 do 80 cm, mužjak 60 do 65 cm. Noge su mu tanke i dugačke. Kljun je tipičan za ptice grabljivice. Ženka je na leđima smeđa, mužjak modrosiv. Na prsima je ženka siva, mužjak rđastosmeđ, oboje s tamnijim poprečnim prugama. Kraj donjeg dijela tijela je bijel. Dugi, ravno završeni rep ima četiri poprečne pruge.

Mlade ptice su tipično jarebičje obojene. U letu se vide kratka i široko zaobljena krila. Kobac ptičar ne leti visoko, nekoliko udara krilima smjenjuje s jedrenjem. Kruži rijetko, nikada ne trepće krilima kao vjetruške. Dugački rep mu omogućuje veoma vješto manevriranje između stabala, grmlja i u krošnjama drveća. Koristi/o/ se u sokolarstvu kao lovna ptica. Ranije je smatran štetočinom i bio je nezaštićen. Sada je trajno zaštićena ptica, kao i ostale ptice grabljivice. Primjerice, pred zabranu lova samo u Njemačkoj je godišnje lovljeno 20 tisuća kobaca ptičara.

Kobac ptičar najviše voli šume s podrastom grmlja i čistinama i rubove šuma u sredogorju. Živi pritajeno, neupadljiv je i na mjestima gdje nije rijedak. Živi na mjestu ili skita, ali ne daleko. Zimi izgleda da tih ptica ima više, jer traže sitne ptice u blizini ljudskih naselja, posebno na ptičjim hranilištima.

Na sjeveru svog areala kobac ptičar je ptica selica. U Srednjoj Europi /i Hrvatskoj/ lokalno se premještaju samo mlade ptice koje su se osamostalile, dok roditeljski par ostaje cijele godine na svojoj teritoriji. Kobac ptičar je specijaliziran za lov ptica, koje hvata u letu i na tlu. Ženka lovi krupniji plijen, ptice do veličine goluba. Sitniji muž- jak lovi ptice pjevice do veličine drozda. Često lovi vrapce. Kopci love i piliće poljskih i šumskih koka, a u nedostatku druge hrane ženka može uloviti manju poljsku ili šumsku koku.

Kobac ptičar lovi plijen tako da sa stabla ili iz laganog leta jurne u brzi progon ili leti nisko iznad prepreka i nenadano se pojavi iznad jata preplašenih sitnih ptica. Za vrijeme lova prati svaki pokret odabrane žrtve, dok je ne uhvati široko raširenim prstima. Taj grabežljivac progoni svoj plijen sve do ljudskih naselja i ptičjih hranilišta i ne plaši se ni mase ljudi. Dogodi se da kobac ptičar pri žestokom napadu naleti na prepreku i ubije se.

U vrijeme ljubavnih igara, u pretproljeće kruži par kobaca nad šumom. Ptice zatim znatno lete u visinu, tako da se gube iz vida. Mužjak iz kruženja prelazi u strmoglavi let, a zatim leti valovito iznad krošanja drveća. Zatim počne donositi ženki hranu, čime joj pokazuje da je spreman za gniježdenje. Par u travnju, u blizini starog, uvijek pravi novo gnijezdo na mladim ili srednjedobnim stablima. Gnijezdo je obično na visini od 2 do 4 m, rjeđe do 8 m. Ako mogu birati, kopci će se radije gnijezditi na četinjačama. Gnijezdo je najčešće smješteno blizu debla, rjeđe u rašljama grana.

Građa gnijezda je dosta rastresita. Sastoji se od tankih, suhih grana, češće četinjača, tamo gdje ih ima, nerijetko povezanih suhom travom. Za razliku od jastreba kokošara, u gnijezdu nema svježih zelenih grančica. Ležaj gnijezda je nemarno pokriven tankim grančicama, lišćem i suhom travom. Ležaj gnijezda je dosta dubok, tako da su krajevi gnijezda podignuti. Gnijezdo je relativno malo, promjer je 38 do 40 cm, kolika je približno i njegova visina. Gnijezdo kopca ptičara može se otkriti po ostacima pojedenih ptica ispod stabla – perja, nogu i kljunova. U blizini gnijezda je mjesto gdje mužjak čisti plijen i predaje ga ženki. Najčešće je to panj oko koga se također mogu naći ostaci žrtava. Po tim ostacima se može utvrditi prehrana kopca ptičara.

Leglo je od 3 do 6, češće 4 do 5 mat bijelih jaja sa smeđastim /od oker do tamnosmeđih/ pjega i pjegica različitih veličina. Na jajima leži isključivo ženka, a inkubacija je 28 dana. Ptići su čučavci pokriveni paperjem. Roditelji su rijetko sposobni podići sve mlade. Ptići se ne izvaljuju istovremeno. U jednom promatranju tri su se izlegla u tijeku 24 sata, četvrti dva dana kasnije. U početku su obrasli snježnobijelim paperjem, od dva naestog dana su im na krilima počela rasti tamna pera. Tamna pokrovna pera izrastaju postepeno i poslije 20 dana pokriju oko polovinu tijela. Za oko 35 dana od izvaljivanja, mladi kopci ptičari izlijeću iz gnijezda.

Prehranu i za ptiće čine gotovo isključivo ptice pjevice i pilići poljskih i šumskih koka, gdje ih ima. Nepuni sat poslije izvaljivanja prvog ptića ženka već donosi plijen. Ptić odmah pojede ponuđenu hranu. Ženka u prvo vrijeme odlijeće samo na kratko, često donosi plijen za manje od minutu. Mužjak joj po pravilu predaje plijen u blizini gnijezda. Hranu do gnijezda donosi većinom ženka, mužjak joj pomaže samo u lovu. Više, u donošenju hrane, mužjak sudjeluje na koncu perioda gniježđenja. Plijen se donosi do gnijezda bez glave i perja. Ženka ga čvrsto drži u kandžama, načinje ga od kloake, crijeva pojede prvo sama. Dok su ptići mali, dobivaju brižljivo pripremljene komadiće hrane. Višak plijena pojede ženka. Za nekoliko dana ženka daje ptićima pojesti i cijele udove, primjerice, od fazanskog pileta. Zadivljujuće je kako ptić uspije “savladati” cijelu nogu. Hranjenje traje pet minuta, ako je hrana veća – duže.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.