Priprema tla za sadnju maslina

598

Podizanje nasada i uzgoj maslina je dugotrajan i mukotrpan posao. Naime, maslina je po svom načinu života i zahtjevima za osiguranje optimalne i redovite rodnosti vrlo osjetljiva, puni urod donosi poslije 10 do 15 godina uzgoja, pa eventualni promašaji na početku uzgoja skupo se plaćaju.

sadnja maslina

Kod proizvođača vlada uzrečica da se maslina sadi da bi njene plodove uživala djeca. Zbog toga je uzgoj masline potrebno dobro poznavati radi što bržeg dolaska na rod i dobre i redovite rodnosti. Kada se u tome postigne uspjeh, zaboravlja se na sav prethodno uložen trud.

Izbor položaja

Kako je već naglašeno, položaj je važan činitelj uspješnosti maslinarske proizvodnje. Zbog ograniĉenih zemljišnih površina, ponekada nismo u mogućnosti birati položaj, ali uz zalaganje i nepovoljan položaj i tlo može se prilagoditi zahtjevima uzgoja maslina (podizanjem vjetrobranih pojaseva, melioracijom tla, odvodnjom i navodnjavanjem i sličnim agrotehničkim zahvatima). Najpovoljniji položaji su blago nagnute padine prema moru, na južnim ekspozicijama koje nisu izložene olujnim vjetrovima. Položaji u dolinama nisu povoljni zbog veće relativne vlage zraka koja se zadržava u dolinama i negativno utječe na oplodnju.

Priprema tla za sadnju

Osnovni preduvjet za uspjeh uzgoja maslina, kao i ostalih voćarskih kultura, je dobro pripremljeno tlo za sadnju. S obzirom da stablo masline ostaje na jednom mjestu od 50 do 150 godina, pripremi tla potrebno je pokloniti posebnu pažnju. Priprema tla sastoji se od čišćenja terena, terasiranja tla, izgradnje ili popravke podzida – međa, meliorativne gnojidbe, krčenja tla – rigolanja i kopanja rupa za sadnju. Navedene radnje su najteži i najskuplji poslovi kod podizanja maslinika, posebno stoga što se pretežno obavljaju u kraškim uvjetima ručno, uz malu pomoć mehanizacije.

Čišćenje terena

Na površinama obraslim dugogodišnjim grmljem, drvećem, starim čokotima loze ili višegodišnjim korovima potrebno je otpiliti ili posjeći sve drvenaste kulture, iskopati korijenje i površinu tla očistiti. Kod ove radnje pomažemo se motornim pilama, a duboko korijenje korova i drugih drvenastih biljaka možemo olakšati vađenje upotrebom mina – miniranjem, na način da se polugom ispod glavnih žila stabla napravi mjesto i postavi pola, a kod jako razvijenog korijena cijeli dinamit i minira. Ovim naĉinom vađenja korijenja ujedno razbijamo nepropusne slojeve, rastresujemo tlo i olakšavamo krčenje.

Meliorativna gnojidba

Meliorativna gnojidba vrši se u cilju povećanja plodnosti tla, a količina gnojiva koju je potrebno unijeti u tlo, radi zaliha, određuje se na temelju pedoloških analiza tla. Prigodom meliorativne gnojidbe primjenjuju se mineralna gnojiva koja u svom sastavu imaju veći postotak kalija (K) i fosfora (P) kako bi se rezerve ovih glavnih makroelemenata ravnomjerno rasporedile u svim slojevima, a posebno u donjim slojevima krčevine. Uobičajeno je da se po 1 ha površine tla prije krčenja rasturi po cijeloj površini od 2000-3000 kg mineralnih gnojiva NPK u omjeru 7-20-30 ili 8-16-26.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here