Sorte maslina

8988

U posebnim ekološkim uvjetima iste sorte mogu pokazivati morfološke razlike. Po načinu uporabe plodova razlikujemo sorte: sorte za jelo i sorte sa dvojakom uporabom, tj. za ulje i za jelo. Kod nas se danas uzgaja oko 60 domaćih i introduciranih sorti maslina.

stabla masline

Sorte su botanički varijeteti iste genetske konstitucije, nastale odabiranjem – selekcijom od iste vrste, a sa različitim botaničkim osobinama. Međusobno se razlikuju po načinu rasta: obliku i bujnosti krošnje: obliku, boji i veličini lista, ploda i koštice; dobi cvatnje, broju cvjetova u grozdu: intenzitetu samooplodnje; dobi dozrijevanja; količini i kvaliteti ulja; otpornosti na studen, sušu, štetočine, dr. osobine. U posebnim ekološkim uvjetima iste sorte mogu pokazivati morfološke razlike. Po načinu uporabe plodova razlikujemo sorte: sorte za jelo i sorte sa dvojakom uporabom, tj. za ulje i za jelo. Kod nas se danas uzgaja oko 60 domaćih i introduciranih sorti maslina. U svakom podrajonu uzgaja se više sorti od kojih su najznačajnije:

Istarska bjelica

Uzgaja se u Istarskom primorju. Srednje je bujnosti. List je širok i tamnozelen. Plodovi su osrednje veličine i u zrelom stanju sadrže do 24 posto ulja. U povoljnim uvjetima daje bogat i redovit prinos. Otporna je na studen.

Slivnjača

Ova sorta rasprostranjena je na Kvarneru (Cres. Krk i Lošinj). Krošnja je gusta sa obješenim granama. Osjetljiva je na rak. List je uzak, oštar i tamnozelen. Plodovi su okrugli. Sadrže do 18 posto ulja i dvojake su uporabe. Rodnost je redovita i obilna.

Oblica

Sorta oblica čini glavninu oko 60 posto ukupnog hrvatskog asortimana i pretežno je zastupljena u dalmatinskim podrajonima uzgoja, gdje čini 90 posto asortimana. U pogledu kvalitete, to je naša najbolja sorta. Stablo je visoko i kuglasta oblika. List je zelenosmeđe boje, šiljast, a plodovi jajasta oblika, težine 2.5 -10 grama. Neredovito rađa, pa je u čiste nasade oblice potrebno unositi druge sorte – oprašivače (levantinka, lastovka). Plod je krupan i sadrži do 20 posto ulja. Po uporabi je uljarica i jestiva sorta. U pogledu izbora tla je vrlo skromna i otporna na sušu i studen kada nije u vegetaciji.

Levantinka

Crna sorta rasprostranjena je na otoku Šolti. U pogledu otpornosti na niske temperature, sušu, bolesti i štetnike je osjetljivija od oblice. Rodnost je redovita i obilna. Dobar je oprašivač sorte oblice i potrebno je unositi u stare i nove nasade. Plodovi su težine oko 3.5 grama i sadrže do 20 posto ulja.

Lastovka

Zastupljena je u podrajonu južne Dalmacije. Lišće je maleno, kopljasto, tamnozelene boje. Plodovi su sitni, do 3 grama težine, sadrže 20 posto ulja i dugo ostaju na stablu. Osjetljiva je na studen, pa zahtijeva zaštićene položaje. Rodnost je redovita zahvaljujući boljoj samooplodnji, a dobar je oprašivač sorte oblice. Po uporabi je uljarica.

Žutica

Pretežno se uzgaja u južnoj Dalmaciji i primorju. Stablo je visoko i rijetke krošnje. List je svjetlozelen. Plod je okrugao, težine oko 2.7 grama i sadrži do 22 posto ulja. Po uporabi je uljarica. Rađa redovito i obilato.

Grossa di spagna

Vodi podrijetlo iz Puglia. Italija. Ima viseću krošnju. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna. Plodovi su elipsoidni, veličine 8-10 grama, zelene boje. Sadrže oko 16% ulja. Po namjeni je stolna sorta.

Hajiblanca

Vodi podrijetlo iz Andalusie, Španjolska. Stablo je osrednje bujno, otvorene krošnje. Autofektilna je sorta i otporna na studen. Plodovi su osrednji 2-4 grama teški, u berbi zelenocrne boje. Ulje je osrednje kvalitete.

Pendolino

Vodi podrijetlo iz Toscane. Italija. Ima viseću krošnju niske bujnosti. List je kopljast, intenzivno zelene boje, a plod je jajolik i malen do 2 grama težak i sadrži oko 23 posto ulja. Uzgaja se i koristi kao oprašivač ostalih sorti (Leccino. Frantoia. Moraiola). Rodnost visoka i redovita. Osjetljiva je na bolesti i studen.

Carolea

Podrijetlom je iz Calabrie, Italija. Krošnja je uzdignuta prosječne bujnosti. List je eliptično kopljast, svjetlozelene boje. Plod je srednje velik, 4-10 grama težine, u berbi sjajnocrne boje, koji sadrži do 25 posto ulja. Oprašivač ove sorte je sorta Nocellara Messinese. Osjetljiva je na štetočine, a otporna je na studen i sušu. Po namjeni je kombinirana sorta.

S. Agostino

Podrijetlom je iz Puglia, Italija. Krošnja je viseća, osrednje bujnosti. List je kopljast, velik blijedozelene boje. Plodovi su jajoliki, veliki, 8-9 grama teški sa sadržajem ulja do 15 posto. Upotrebljivi su za jelo. Oprašivač ove sorte je sorta Coratina. Osjetljiva je na studen i štetočine.

Santa Catarina

Rasprostranjena je u srednjoj Italiji. Krošnja je bujno uzdignuta. Listovi su eliptično kopljasti, svjetlozelene boje. Plod je elipsoidan, velik do 7 grama težak, u berbi zelene boje sa sadržajem ulja do 17 posto. Upotrebljava se za jelo. Otporna je na studen.

Frangiuento Cipressino

Rasprostranjena je u cijeloj južnoj Italiji. Raste uspravno i ima visoku bujnost poput malog čempresa pa se u nasadima upotrebljava u vjetrobranim pojasevima radi zaštite od vjetra. Plodovi su maleni 1,5-2 grama, crne boje, koji sadrži do 16 posto ulja.

Coratina

Podrijetlom je iz Puglia. Italija, Otporna je na studen. Plodovi su ovalni, srednje veličine, 4-5 grama teški. Sadrže 23-25% ulja prvorazredne kvalitete.

Leccino

Podrijetlom je iz Toscane. Italija. Uzgaja se u Sjevernoj Africi i Argentini. Visoke je bujnosti. List je eliptično kopljast, svjetlozelene boje. Rodnost je osrednja i stalna. Otporna je na niske temperature. Plodovi su srednje maleni. 1-2,5 grama, u berbi tamnoljubičaste boje, sa sadržajem kvalitetnog ulja do 20 posto. Dobri oprašivači ove sorte su sorte Pendolino. Maurino i Morailo.

Picholine

Uzgaja se u Francuskoj, Italiji i Sjevernoj Africi. Stablo srednje bujno uspravno. List eliptično kopljast i svjetlozelene boje. Plodovi su srednje veličine, težine do 4 grama, u berbi zelene boje, mješovite uporabe sa sadržajem do 18 posto ulja. Urod prosječan i stalan. Djelomično je samooplodna sorta.

Ascolana Tenera

Rasprostranjena je u Italiji i Sjevernoj i Južnoj Americi. Ima uzdignuto visoku krošnju. List je eliptičan, osrednji, zelene boje. Plodovi su veliki, težine do 10 grama i u berbi su zelene boje, do 18 posto sadržaja ulja. Po namjeni je stolna sorta. Otporna je na studen i biljne bolesti. Autosterilna je, pa zahtijeva oprašivače (Leccino. Rosciole. Frantoio).

Nocellara etnea

Podrijetlom je sa Sicilije. Italija. Krošnja je viseća. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna, pa zahtijeva oprašivače sorte: Moresca. Siracusanai i Biancolilla. Plodovi su srednje veliki, od 4-8 grama težine, u berbi zelene boje. Sadrže 15-18% ulja. Po namjeni je stolna sorta.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here