PITANJA NAŠIH ČITATELJA

Sadnja radiča

Pitanje:

Kako se sadi radič? I kada se sadi ?

Igor

Odgovor:

Poznate su samonikle i brojne selekcionirane sorte koje se, na temelju njihove uporabe za jelo, dijele na lisnate radiče, radiće s tornjem ili stabljikom, radiče s korijenom i cikorije za kavu.

Radič je čvrsta biljka koja postiže najbolje rezultate na plodnim, dubokim, hladnim i dobro obrađenim zemljištima. Priprava sjetvene plohe mora biti vrlo savjestna, sjetva se obično obavlja u različitim razdobljima: početkom proljeća za zelene lisnate radiče, od kraja svibnja do lipnja za jesenske ili zimske radiče, koji mogu biti podvrgnuti i zimskom pospješivanju.

Općenito se kod radiča pristupa presađivanju mladih biljaka kupljenih u rasadniku. Dakle, pozor, u trenutku kupnje pazite na korijenje, kompaktnost lišća i izostanak bolesti.

Pripravite zemljište, oblikujte redove s razmakom od 20- 25 cm; na udaljenosti u redu od 20-25 cm presadnice položite u rupice u dubinu od oko 5-9 cm (na pjeskovitim zemljištima i do 9 cm, bliže površini na teškim zemljištima); zatim zemlju nagrnite do biljke.


 

Utrošak vode prilikom tretiranja Radazinom

Pitanje:

Molim vas,koliko u prosjeku treba pomijesati vode sa litrom radazina extra,posto to nemogu nigdje da procitam. Znaci nekakav prosjek vode na litru…

Vedran

Odgovor:

Radazin extra ovisno o tipu tla i količini oborina, primjenjuje se u količini od 4 – 5 l/ha (400 – 500 ml/1000 m2) i to: 4 l/ha (400 ml/1000 m2)na lakšim humusom siromašnijim tlima, kao i u sušnim područjima (manje od 750 mm oborina); 5 l/ha (500 ml/1000 m2) na srednje teškim i teškim te humusom bogatijim tlima u vlažnim područjima (više od 750 mm oborina), te protiv otpornih vrsta korova (divlji sirak iz sjemena). Za poboljšanje učinka kod primjene nakon nicanja kukuruza, sredstvo se možeprimjeniti u dozi 4 l/ha (400 ml/1000 m2), uz dodatak 1 l/ha (100 ml/1000 m2) bijelog ulja, u slučaju da je došlo do nicanja korova, posebno kod jače zakorovljenosti travnim vrstama i ako su korovi u suši.

Sve ovisi koju površinu tretirate kao i koju prskalicu koristite.

Ogledni primjer: Traktorska prskalica od 600 l sa dužinom grana 12 metara. Pri brzini od 12 km/h prskalica tretira površinu 3,5 hektara sa jednim rezervoarom. U nju se tada stavlja cca 18-22 litara radazina extra.


 

Presađivanje maslina

Pitanje:

Uređujem parcelu na Krku. Postoje već tamo masline, 2 kom, visine do 2 metra, širine krošnje oko 1,5m. Grmolikog su oblika. Je li moguća presadnja istih ili je rizik dosta velik kao kod svog bilja koje se presađuje? Je li maslina osjetljivija na presađivanje? Ili jednostavno ipak ostaviti stabalca neka rastu tamo gdje jesu?

Unaprijed hvala i srdačan pozdrav,

Tanja

Odgovor:

Maslina je biljka koju je vrlo lako presaditi a uspješnost presađivanja je 100%. Maslina je vrlo otporna, samo joj treba dati uslove za rast. Vađenje masline je jednostavna stvar, kako malih tako i većih stabala. Korijen masline se sastoji od nekoliko jačih žila koje iz guke izlaze bočno-horizontalno ili pod manjim kutom koso prema dole i žile srčanice koja izlazi iz guke ravno u dubinu. To je osnovni izgled rasporeda žila kod masline koji se najbolje može viditi kod samoniklih maslina,a kod maslina uzgojenih iz reznica to može izgledati malo drugačije. Mogu biti i dvije ili tri žile srčanice sa vrlo slabim pa i nikakvim bočnim žilama.

Dakle, prvo otkopamo zemlju oko bočnih žila, presječemo ih pilom ili sjekirom, potom još malo izvadimo zemlje ispod guke da pronađemo žilu srčanicu, koju isto tako možemo presjeći pilom ili capunom (krampom). Ako ne možemo doći do žile srčanice zbog raznoraznih razloga, tada je najlakše zavaliti stablo u jednu stranu i tako slomiti žilu srčanicu. Obično tek tada pristupamo orezivanju krošnje (lakše je zavaliti stablo koristeći težinu krošnje). Krošnju orezujemo prema potrebi ali u svakom slučaju što više.

Ukoliko se radi o maslini staroj 5-6 godina, možemo ostaviti i koju lisnatu grančicu pri dnu stare krošnje. Kod maslina starih 20-30 godina možemo ostaviti grane do debljine 4-5 cm. A ako želimo stablo navrnuti onda režemo do mjesta gdje želimo navrnuti novu sortu. Sve rane zamazati voskom za rane. I korjen treba obraditi. Sva oštećenja koja su nastala prilikom vađenja treba odrezati škarama ili pilom, puknuća nastala lomljenjem, ako ih ne možemo zagladiti isto tako ih možemo zamazati voskom. Sadnja ne traži ništa posebnije uslove od onih za sadnicu iz kontejnera.

Ukoliko imamo humusa ili starog stajnjaka (2 godine, ako se nađe i 3-4) izmiješamo ga sa zemljom pola-pola i u tu smjesu usadimo stablo. Napominjem da stabla ne sadimo dublje nego što je raslo prije vađenja. Ukoliko je guka visoka, možemo ga posaditi i pliće, dignuti ga i 10ak cm iznad prijašnje razine. Razlog je u tome što za ponovno ožiljavanje korjen mora imati povoljan omjer, zraka, vlažnosti i temperature. Ukoliko stablo usadimo preduboko, pa je još k tome zemljište prevlažno i npr. glinasto, razvoj žila može biti otežan, stablo može godinama vegetirati bez bitnijeg porasta. Isto vrijedi i za kontejnersku sadnju. Obavezno osigurati dobru drenažu.

Iako je malo prekasno za presađivanje (najbolje je tijekom siječnja ili veljače), ali ukoliko je presađivanje neophodno…


 

Sorte rajčice

Pitanje:

Poštovani,živim u Malom Lošinju te me interesira gdje mogu kupiti rajčice koje vi preporučujete na vašem portalu napr. Brandy,Gold medal,Heinz,Greath white Verna orange… Srdačan pozdrav!

Jabuka

Odgovor:

Kontaktirajte OPG Stjepan Belo na Tel: 049/346386 ili 091/9705145, 049/346386. Gospodin prodaje sjeme nekih od gore navedenih sorti, a dostavlja ih i poštom. Nadam se da smo pomogli. Lijep pozdrav!


 

Uzgoj krumpira

Pitanje:

Već neko vrijeme pokušavam saznati dali postoje u Republici Hrvatskoj ikakvi poticaji za uzgoj krumpira. To me zanima jer se spremam posaditi 2 hektara krumpira u Lici.

Milan

Odgovor:

Prema Pravilniku o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja iz 2012. godine imate pravo na subvenciju za proizvodnju merkantilnog krumpira. Za više informacija raspitajte se u Agenciji za plaćanja ili poljoprivredno-savjetodavnoj službi.


 

Sijanje koprive

Pitanje:

Ja sam zainteresiran za sijanje koprive,pa me interesiralo koga mogu pitat za ispitivanje tla(zemlje) i ako je pogodno za tu kulturu. I kolika je ivesticija za pokrenut sjetvu na cca 35000m2 ?

Stojan

Odgovor:

Za analizu tla možemo vam preporučiti Visoko Gospodarsko Učilište u Križevcima koje radi takve analize. Sve informacije u svezi analiza možete dobiti svakim radnim danom od 8,00 do 14,00 sati u Laboratoriju Učilišta 048 279 199 ili 048 279 206, a za hitne slučajeve 098 570 800 (g. Vukobratović). U prilogu vam šaljem i cjenik tih usluga.

Kopriva nema velike potrebe za svjetlom i toplinom pa se može uzgajati i na djelomično zasjenjenim površinama. Za uzgoj koprive pogodni su svi tipovi tala, ali joj najviše odgovaraju humusom bogata tla.. Slabo uspijeva na teškim i vlažnim tlima. Kopriva kao višegodišnja kultura ne ulazi u klasični plodored. Treba paziti da na površinama nema puno korova, posebno višegodišnjih. Obrada tla se obavlja kao i za druge kulture. Ona zahtijeva rastresito tlo jer se stoloni (podzemna stabla) ne mogu razvijati u tvrdoj zemlji. Pri obradi tla treba unijeti što više stajskog gnojiva. Koprivi treba dosta hranjiva pa se kao nitrofilna biljka (voli dušik) na početku uzgoja gnoji s 150 kg/ha N. Za prihranjivanje se dodaje 30 – 40 kg/ha Nakon svakog otkosa.

Osim dušika, velike potrebe ima i za kalijem (200 kg/ha K20). Ovisno o plodnosti tla, fosfor se primjenjuje u količini 60 – 80 kg/ha P2O5. Po jednom hektaru moguće je, uz srednje povoljnu sezonu, ubrati od osam do deset tona zelenog lista koprive, a nakon sušenja, ista količina teži do dvije tone. U Hrvatskoj postoji nekoliko velikih otkupljivača suhog lista koprive, a ako je riječ o prvoj klasi, cijena dostiže i 10 kuna po kilogramu. Uz povoljne agrometeorološke uvjete, na jednom hektaru koprive moguće je ostvariti prihod od 15 do 20 tisuća kuna, no on je veći ako je uzgajivač ponudi na inozemnom tržištu, i te kako zainteresiranom za tu biljku, posebice ako dolazi iz ekološki čistih područja.

Za ostale informacije molimo vas obratite se stručnjaku poljoprivredno savjetodavne službe.


 

Crveno ulje

Pitanje:

Crvenom ulju je istekao rok…može li se koristiti? Ako može, da li treba povećati koncentraciju?

Slaven

Odgovor:

Ukoliko je Crvenom ulju istekao rok uporabe molimo postupite po deklaraciji i zbrinite ostatak sredstva na propisan način. Crveno ulje se sastoji od parafinskog ulja (CAS 8042-47-5) i bakarnog oksida koji sa istekom roka mogu izgubiti na djelovanju. Ne preporučamo vam koristiti u povećanim dozama jer isto može dovesti do kontraefekta tj. do nedjelovanja sredstva.


 

Slatkasto vino

Pitanje:

Molim vas da mi pomognete ako je to moguće, vino mi je ostslo slatkasto dali se to može kako riješiti?

Goran

Odgovor:

U masulju, moštu, moštu u vrenju i mladom vinu u vrenju može se provesti postupak:
– djelomičnog otkiseljavanja u zoni B,
– djelomičnog otkiseljavanja i dokiseljavanja u zoni C1 i C2,
– djelomičnog dokiseljavanja u zoni C3.

Dokiseljavanjem ukupna kiselost u g/L izražena kao vinska smije se maksimalno povećati za 2,5 g/L. Ukupna kiselost vina u prometu mora biti najmanja 4 g/L, izraženo kao vinska kiselina, a najviše do 14 g/L. Istovremeno dokiseljavanje i pojačavanje, kao i dokiseljavanje i otkiseljavanje istog proizvoda nije dopušteno. Dodatak kiselina u mošt ili vino rezultira smanjenjem pH te povećanjem ukupne kiselosti.

Primjer:

Dodatak 1 g/L jabučne kiseline-smanjenje pH neće biti toliko izraženo kao pri dodatku vinske kiseline-povećanje ukupne kiselosti (kao vinska) iznositi će 1,12 g
Dodatak 1 g/L limunske kiseline-smanjenje pH neće biti toliko izraženo kao pri dodatku vinske kiseline- povećanje ukupne kiselosti(kao vinska) iznositi će 1,17 g
Formula za preračunavanje odredene količine dodane kiseline u vrijednost ukupne kiselosti izražene kao vinska glasi:
g/L (kao vinska)= količina dodane kiseline (g/L) × ekv. masa vinske /ekv. masa dodane = 1 g/L jabučne × 75 / 66,9 = 1,12 g/L

POŠALJITE NAM UPIT

Vaše ime (obvezno)

Vaš email (obvezno)

Predmet

Vaše pitanje