Sve o uzgoju graha

11300

Grah je najznačajnija povrtlarska kultura u ishrani ljudi, jer ima visok sadržaj bjelančevina, veliki broj aminokiselina i veliku hranidbenu vrijednost.

Osim po morfološkim razlikama, po kojima ga svrstavamo u niske i visoke tipove, grah dijelimo na mahunare i zrnaše. To znači da se neke odlike, u ishrani ljudi, više koriste kao zrno u voštanoj zriobi ili u zrelom stanju, dok se dosta odlika koristi za jelo u obliku mlade mahune. Obično zrnaši imaju nešto krupnije zrno, koje se lakše odvaja od komuške i lakše kuha. Te odlike su nešto rodnije od graha mahunara. Mahunari se također koriste kao zrno kada se mahuna ne pobere na vrijeme pa prestari, dobije dosta celuloze i izgubi svoju tehnološku vrijednost. Tada se mahuna pusti da fiziološki sazrije, pa se nakon toga može koristiti za ishranu ili daljnju reprodukciju.

Grah s normalnom vlagom lako se čuva u najjednostavnijim skladištima, nema teškoća u prijevozu pa se lako doprema na mjesto potrošnje ili prerade. Jednostavno se prerađuje i kao industrijski pripremljeno gotovo jelo, troši se na različite načine kao vrlo ukusna hrana. Jednako tako, grah je vrlo dobra predkultura za sve druge vrste poljoprivrednoga bilja, jer kao i sve druge leptirnjače grah nakon skidanja usjeva ostavlja tlo obogaćeno dušikom.

Agrotehnika

Priprema tla za proizvodnju graha počinje skidanjem predusjeva. Grah najbolje raste na dubljim tlima mrvičaste strukture, slabo kisele do neutralne reakcije. Biljka ima vretenast, dosta dug korijen, s nešto gušćim sekundarnim korijenjem. Voli tla bogata organskim tvarima, s povoljnim kapacitetom za zrak i vodu. Odlične predkulture su krumpir, rajčica, kupusnjače, žitarice i osobito vrste obilno gnojene stajnjakom, jer se ne preporučuje sjetva graha na tlima neposredno gnojenim stajnjakom. Obvezna je duboka jesenska brazda, sa zaoravanjem 500 kg/ha NPK 10:30:20 osnovne gnojidbe. Radi čuvanja vlage treba što prije zatvoriti zimsku brazdu. Grah je vrlo osjetljiv na hladnoće, pa se sije kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Bez obzira na visoku energiju klijanja sjemena, sijati treba kada se toplina popne na 10° C. Zato se grah obično sije početkom svibnja. Neposredno prije sjetve treba dodati 250 kg/ha NPK 15:15:15, kao početnu gnojidbu, poprskati tlo s 2 l/ha treflana, unijeti ga u tlo, zajedno s mineralnim gnojivom. To je najbolje prohodom sjetvospremača i odmah posijati odgovarajućom sijačicom.

Sjetva je najvažniji tehnološki zahvat. Zato se mora obaviti pozorno, pazeći na dubinu sjetve i broj zasijanih zrna. Uporabna vrijednost sjemena mora se za svaku odliku posebno izračunati, jer apsolutna težina sjemena za pojedine odlike oscilira između 250 i 700 gr. Skupo sjeme ne treba razbacivati. Previše sjemena povećava trošak sjemena i trošak prorjeđivanja da se dobije odgovarajući sklop biljaka u vegetaciji. Iako to zakon ne obvezuje, uputno je sijati sjeme tretirano odgovarajućim fungicidima, radi suzbijanja određenih bolesti. Za niske odlike preporučuje se 400.000 biljaka/ha (razmak redova 50 cm, a razmak sjemena u redu 5 cm). Obično se sije 100 kg/ha (ovisno o uporabnoj vrijednosti sjemena). Kod visokih odlika treba upola manje sjemena. Po hektaru treba isti broj biljaka graha mahunara i zrnaša. Grah mahunar je tehnološki zreo šezdesetak dana nakom sjetve. To je početak berbe mahuna. Grah zrnaš dolazi u fiziološku zriobu 40 dana iza cvatnje. To je vrijeme berbe graha za hranu ili sjeme. Tipični su predstavnici ovih odlika slavonski zeleni i niski trešnjevac.

Postrna sjetva graha mahunara može davati vrhunske rezultate. Isti dan početkom srpnja, nakon skidanja ječma ili pšenice, tlo treba poorati, pripremiti i posijati jednu od odlika niskoga graha mahunara. To se mora brzo obaviti, kako bi se sačuvala vlaga u tlu poslije žetve. Ostane li tlo samo jedan dan nepoorano, može se izgubiti toliko vlage da zrno ne može pustiti klicu. Ovaj usjev dolazi u cvatnju, pod konac kolovoza, kada ima manje lisnih ušiju, i nema potrebe biljke tretirati insekticidima. U zraku je nešto više vlage, pa je oplodnja potpunija, cvjetovi ne abortiraju i grah mahunar daje vrlo dobre urode. Ovaj način proizvodnje ne može se preporučiti za grah zrnaš, jer bi došao u fiziološku zriobu koncem rujna. To je vrijeme čestih kiša i magle, pa se usporava sazrijevanje zrna, a pojavljuju se i različiti saprofiti, koji smanjuju klijavost sjemena.

Održavanje usjeva počinje pravodobnom sjetvom početnom gnojidbom i prskanjem protiv korova. Poprska li se pravilno treflanom, budući da grah mahunar ima dosta kratku vegetaciju, čistoća usjeva može se održati i do fiziološke zriobe. Ako usjev nije tretiran prije sjetve, između sjetve i nicanja treba poprskati galexom ili dualom i prohelanom po uputi proizvođača danoj uz ambalažu. Ako je i kod ovoga tretiranja usjeva napravljen propust, popravlja se nakon nicanja graha i korova basagranom ili fusiladeom po spomenutoj uputi. Ako se gnojilo po preporuci, ne treba strojevima ulaziti u usjev radi prihrane, jer se gaženjem u više navrata pravi veća šteta od koristi.

U slučaju pojave lisnih ušiju, koje mogu nanijeti usjevu neprocjenjivu štetu, usjev se mora tretirati insekticidom decis točno po uputi proizvođača sredstva. Kod pojave bolesti, kao što je bakterijska masna pjegavost, čim se primijeti na prvoj biljci treba upotrijebiti fungicide, primjerice: cuprablau, ridomil plus i chanpion (na ambalaži je uputa). Usjev se mora održavati zdrav i čist od korova za cijelo vrijeme vegetacije, uz pozornost na karencu svakoga preparata, radi rezidua. Održavanje usjeva može se olakšati ako se pazi da je sjeme zdravo i tretirano fungicidom, da se najmanje pet godina ne ponavlja usjev graha po grahu, jer se gotovo sve bolesti graha prenose tlom i sjemenom. Svaki se tehnološki zahvat mora obaviti na vrijeme. Sve što je navedeno odnosi se na grah mahunar i zrnaš. Grah zrnaš treba tijekom vegetacije zaštiti od grahovog žiška koji se pojavljuje u polju za vrijeme cvatnje i odlaže jajašca u plodnicu, odakle se izvlače kornjaši. Oni postaju u skladištu glavni štetnici i mogu grah potpuno upropastiti. To se sprječava preparatima za fumigaciju graha. Svi fumiganti su insekticidi. Njima se mora raditi pozorno, u nazočnosti ovlaštenoga biljnoga zaštitara.

Berba

Berba graha mahunara je mukotrpna i spora. Način berbe uvjetuje veličina parcele i namjena plodova. Ide li mahuna na policu, bez obzira na cijenu, ona mora biti rukom ubrana. Najbolje je na parceli, pri berbi pakirati plodove u pripremljenu ambalažu, podešenu mjestu potrošnje. Tako se maksimalno smanjuje negativan utjecaj prijevoza u rasutom stanju, ili u sanducima, ručno prebiranje i pakiranje. Pakiranje uz berbu usporava, ali se dobiva na kakvoći proizvoda i cijeni. Ako je mahuna namijenjena za preradu za kiseli ili smrznuti program, može se pakirati u plastične vreće ili sanduke i brzo dopremati na preradu.

U prosječno rodnoj godini urod graha mahunara je oko 12.000 kg/ha. Prehrambena industrija plaća prvoklasnu mahunu po 2,5 kn/kg. To je vrijednost proizvodnje 30.000 kn/ha ili 6 puta više nego kod soje. Materijalna ulaganja, jer je sjeme skuplje, veća su za 25% nego kod soje. To nam govori o vrlo isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji, uz naglasak da treba sijati upravo onolike površine koje obiteljsko gospodarstvo može svladati.

Berba graha zrnaša nije moguća izravnim kombajniranjem, jer želimo dobiti zrno najviše moguće kakvoće. Grah cvjeta duže od tri tjedna. Toliko traje i zrioba.

Niske odlike graha imaju, u fazi sazrijevanja, dosta mahuna na tlu. Ako je tlo vlažno, grah truli u komuški. Da bi se to spriječilo, biljke treba počupati i držati na parceli dok se stabljika osuši. Tada se ulazi kombajnom i vrši uz pomoć radnika, koji hrane kombajn. Za vršidbu kombajn mora biti potpuno pripremljen. Broj okretaja bubnja mora se maksimalno smanjiti. Inače dolazi do loma zrna. Preporučljiv način skidanja graha je da se počupane biljke graha iznesu s parcele, ovlaš se slože na tvrdu podlogu. Nakon sušenja se pažljivo gaze traktorom napola ispuštenih guma, sve dok se zrno ne istjera iz komuške. To je posao koji je gotovo potpuno zapostavljen, jer je spor. No, tu nema loma, a povećane troškove vršidbe pokriva bolja kakvoća robe. Sve dok proizvođač nema drugoga posla, koji mu donosi veći dohodak, a grah daje više od onih kultura kojima se bavi, proizvodnja graha je opravdana.

Urod zrna graha u prosječno rodnoj godini je oko 2.000 kg/ha. Ako je cijena zrna 8 kn/kg, vrijednost proizvodnje je 2 do 3 puta veća nego kod soje. Grah koji uvozi trgovina je jeftiniji samo zato što je nekoliko godina star, što se vidi po boji.

Zrno graha se čuva tako da se ovršeni grah dobro očisti, prosuši na 14 % vlage i pospremi u suho i prozračno skladište, rasut ili pakiran do isporuke. Zrno graha se stavlja u promet sortirano prema boji. Zrno mora biti ujednačeno, zdravo, bez stranih mirisa i primjesa s odgovarajućom deklaracijom. Čuvanju graha treba pokloniti pozornost zbog moguće pojave žiška, za kojega je već rečeno da je donesen iz polja zajedno sa zrnom, zbog neodgovarajuće zaštite usjeva. Takav grah treba fumigirati čim se primijeti žižak, jer u vrlo kratkom vremenu grah može izgubiti uporabnu vrijednost. Primjenom integralne zaštite usjeva dobri zaštitari mogu potpuno spriječiti napad grahovoga žiška u polju. Obavi li se to uspješno, zrno graha se posprema u skladište bez žiška u zrnu, pa se lako čuva. Grah se ne može pustiti u prodaju, za bilo koju namjenu, ako u njemu ima bilo koja štetočina živa ili mrtva.

Sjeme graha mahunara i zrnaša proizvodi se jednako kao i sjeme merkantilnoga graha zrnaša. Količina sjemena planira se prema potrebama proizvodnje koju se želi reproducirati za odgovarajuće namjene. Sada se u Hrvatskoj troši oko 120 t sjemena, a uvozi se oko 100 t. Za uvoz sjemena graha ne postoji nikakav razlog. Sjeme graha se vrlo uspješno može proizvoditi u našoj zemlji. Odlične je kakvoće i jeftinije je od onoga koje plaćaju uvoznici inozemnim dobavljačima. Sjemenska proizvodnja podliježe nadzoru Zavoda za sjemenarstvo kako bi se očuvala čistoća odlike i zdravlje usjeva, radi izdavanja odgovarajuće dokumentacije kojom se potvrđuje da se usjev može proglasiti sjemenskim.

Zakon propisuje tri pregleda sjemenskoga usjeva tijekom vegetacije, i to u vrijeme kada je najlakše vidjeti kakvoću sjetve, prostornu izolaciju, kakvoću oplodnje, nazočnost bolesti i štetočina, procjenu uroda i drugo. Aprobator je dužan, obavljati preglede usjeva, zajedno s osobom odgovornom za proizvodnju, davati opravdane primjedbe i upute o tomu, što je potrebno učiniti na usjevu u daljnjem toku vegetacije, te o tomu voditi zapisnike. Na temelju zapisnika aprobator izdaje Uvjerenje da je usjev sjemenski. Usjev će se priznati kao sjemenski ako ima samo 2 % primjesa drugih kultivara i ako ima do 5 % antraknoze i bakterioza. Za proizvodnju sjemena viših kategorija preporučujemo rjeđu sjetvu, radi lakše kontrole biljaka, čupanja iz usjeva zaraženih strukova, lakšega održavanja i lakšega skidanja sjemenskoga usjeva.

Jedan od najvažnijih tehnoloških zahvata u sjemenskoj proizvodnji graha je suzbijanje korova i održavanje čistoće usjeva tijekom cijele vegetacije. Skidanje usjeva je čupanje graha, koje mora početi kada donji listovi počinju opadati, donje komuške postanu suhe, a još se ne otvaraju. U to vrijeme zrno graha je fiziološki zrelo, pa ako ostane nekoliko dana na počupanoj stabljici, postupno će izgubiti vlagu i neće pucati komuške.

Zrelo zrno u mahuni koje je ležalo na tlu odmaknuto je zajedno sa stabljikom da ne trune i da ne naklijava, da se gubici smanje, a kakvoća poboljša. Vrši se kao i grah zrnaš. Svaki proizvođač koji ima u proizvodnji manje od 1 ha vršiti treba traktorom, gaženjem napola ispuštenih guma, prosušene mase na tvrdoj podlozi. To je mukotrpan i spor posao, koji se isplati, jer se dobije sjeme u kojemu nema loma. Razlika u težini sjemena, čiji smo lom sveli na ništicu, u prodajnoj cijeni pokriva sve troškove vršidbe. Težeći što boljoj kakvoći, često treba poduzimati nešto primitivnije zahvate, ako imaju opravdanje. Nakon vršidbe, sjeme graha treba pročistiti, uskladištiti i dobro čuvati do konačne dorade i isporuke.

Kod isporuke čistoća sjemena mora biti 99%, klijavost 95%. To su normativi koje potvrđuje deklaracija o kakvoći sjemena, jer ako sjeme ima visoku klijavost, logično je da mu je i zdravstveno stanje visoko. Preporučujemo tretiranje sjemena graha nekim od fungicida radi suzbijanja gljivičnih bolesti koje se prenose sjemenom. Prosječan urod sjemena graha u normalnim klimatskim uvjetima je oko 2.000 kg, uz određena odstupanja po odlikama. Sve do sada navedeno o proizvodnji sjemena odnosi se na proizvodnju niskih odlika, s kojima se puno više sjemenari nego s odlikama visokoga graha.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here