Kako uzgojiti zeleno lisnato povrće i najbolje iskoristiti njegove dobrobiti

3338

Proljeće donosi obilje zelenog lisnatog povrća koje je bogato korisnim tvarima neophodnima za održavanje dobrog zdravlja. Sadrži obilje vitamina i minerala, prehrambena vlakna te zaštitne antioksidativne tvari.

Sve vrste sadrže zeleni pigment klorofil koji je izvrstan za čišćenje organizma od štetnih tvari.

Zeleno lisnato povrće:
– potiče probavu
– poboljšava imunitet
– čisti organizam od štetnih tvari
– djeluje diuretično
– sprečava bolesti srca i krvnih žila
– pomaže u prevenciji karcinoma
– korisno je za smanjenje tjelesne težine

1. Blitva

Blitva sadrži vitamine B1, B2, B3, C, E i K, minerale kalij, kalcij i fosfor, flavonoide i karotene. Spoj betain pomaže pri čišćenju organizma. Blitva se sije od ožujka do početka svibnja. Uspijeva i ljeti jer podnosi vrućine. Ostaje u vrtu sve do sljedećeg proljeća. Najukusnija je kada očvrsne, od lipnja do listopada. Možete je ubirati i od jeseni do proljeća (prije cvatnje). Mlade listove možete jesti sirove kao dodatak salatama te tekućim i kašastim sokovima ili smoothiejima.

Starije listove najbolje je kratko prokuhati na pari i začiniti. Koristite ih u juhama, varivima i povrtnim jelima poput popečaka. Osim lisnate blitve postoji i rebrasti tip s mesnatim, sočnim lisnim peteljkama koje također možete konzumirati. Možete ih peći, pohati ili pripremiti na način kao šparoge.

2. Endivija

Endivija sadrži prehrambena vlakna, beta-karoten, vitamine B1, B3, B5, B6, C, E i K, minerale kalij, fosfor, kalcij, bakar, cink, magnezij, željezo, mangan i selen. Spoj inulin posebno je važan u prehrani dijabetičara. Najviše ga ima u najgorčim, zelenim listovima. Možete je sijati od lipnja do rujna, a zbog toplog i suhog vremena u to doba najbolje je prethodno uzgojite presadnice.

Zdrave biljke koje nisu vlažne iskopajte s korijenom i stavite ih u posudu s pijeskom koji ćete održavati vlažnim. Endivija se najčešće jede kao salata. Tvrđe i žilavije listove možete kratko prokuhati ili pirjati na maslacu. Da biste umanjili gorčinu, možete dodati malo meda ili slatkasto povrće poput krumpira, cikle ili mrkve.

3. Matovilac

Matovilac sadrži beta-karoten, vitamine B6 i B9, obilje vitamina C te minerale bakar, fosfor, kalcij, kalij, magnezij, dosta željeza te ponešto cinka, natrija i selena. Valerijanska kiselina blago umiruje živčani sustav. Posijati ga možete od kraja zime do ožujka. Još povoljnije vrijeme je od sredine kolovoza do sredine rujna. Tada ga možete ubirati od jeseni do ranoga proljeća.

Možete ubirati čitave biljke ili pojedinačne veće listove. Koristite svježi matovilac za samostalnu ili miješanu salatu. Slaže se rotkvicom, krumpirom, mladim lukom, radičem ili zelenom salatom. Upotrijebite ga u tekućim i kašastim sokovima te za ukrašavanje jela.

4. Radič

Radič sadrži vitamine A, B1, B2, B3 B5, B6, C i K te minerale fosfor, kalij, kalcij, magnezij, mangan, natrij, selen i željezo. Sadrži karotenoide (beta-karoten, lutein i zeaksantin), gorke tvari i organske kiseline. Radič je najbolje sijati od travnja do kolovoza. Za jelo koristite pojedinačne listove ili čitave glavice (u jesen).

Radič se ponajviše jede sirov u salama. Možete ga kombinirati s raznim sezonskim povrćem. Kako biste ublažili gorčinu, listove prethodno narežite na uže rezance i malo nagnječite te dodajte malo šećera ili meda. Možete ih veoma kratko prokuhati. Radič je ukusan kratko pirjan ili pečen, primjerice na roštilju. Dobro se slaže s mliječnim proizvodima (sirom), krumpirom, rižom i tjesteninom.

5. Rikula

Rikula sadrži beta-karoten, vitamine C i K, a od minerala ponajviše fosfor, kalcij, kalij, magnezij, natrij i željezo. Eterična ulja listovima daju prepoznatljivu, ljutkastu aromu. Možete je sijati od ranoga proljeća i ponovno krajem ljeta. Pri visokim temperaturama brzo procvjeta. Listove uberite prema potrebi. Najbolji su svježi, pripremljeni u salatama ili posve kratko prokuhani. Možete ih dodati umacima, namazima, juhama i varivima ili za ukrašavanje jela. Jestivi su i cvjetni pupoljci, mladi plodovi (komuške) i zrele sjemenke. Komuške možete pirjati s ostalim povrćem. Suhe sjemenke upotrebite kao sjeme gorušice – za klice i izradu senfa.

6. Zelena salata

Zelena salata sadrži beta-karoten, vitamine B1, B2, B6, C i K, a od minerala fosfor, kalcij, kalij, magnezij, natrij, željezo i bakar. Sadrži ljekoviti mliječni sok. Smatra se da ublažava stres i napetost te pomaže kod nesanice. Salatu sijte ovisno o vrsti kultivara. Uglavnom se sije od ranoga proljeća te od kraja ljeta i u jesen.

Pridržavajte se uputa o vremenu sjetve kako vam salata zbog vrućine ne bi prerano procvjetala. Možete ubirati vanjske listove ili čitave glavice. Salata je najbolja sirova. Jednako je ukusna samostalno pripremljena, kao i s ostalim povrćem. Izvrsna je za ukrašavanje jela ili poslužena uz razne umake i preljeve. Obilno se koristi u tekućim i kašastim sokovima, a može se dodati u juhe, veoma kratko opariti, prepeći ili pirjati.

7. Špinat

Sadrži vitamin C te ponešto vitamina B-kompleksa, a od minerala fosfor, kalcij, kalij, magnezij, natrij i željezo. Odličan je izvor karotenoida (beta-karoten, lutein i zeaksantin). Sadrži više od deset vrsta flavonoida koji imaju antioksidativno i antikancerogeno djelovanje. Špinat možete sijati početkom proljeća i ponovno potkraj ljeta. Strogo se pridržavajte preporučenog vremena sjetve, jer špinat za vrućina brzo procvjeta i završava s razvojem. Za jelo koristite vanjske listove ili cijele rozete. Možete ga ubirati sve do cvatnje. U manjim količinama možete upotrebiti sirovi špinat u miješanim salatama, te kašastim i tekućim sokovima ili smoothiejima. Za jelo ga je nabolje kratko prokuhati na pari.

Izvrstan je kao dodatak juhama, varivima i umacima. Od njega možete raditi popečke, savijače i pite. Ne kuhajte ga dulje od 1 do 2 minute (na pari ili u vodi). Vodu preostalu od kuhanja možete upotrijebiti za juhu, varivo ili dodati u povrtni napitak.

Uzgoj i berba zelenog lisnatog povrća

Neke vrste zelenog lisnatog povrća možete posijati tijekom cijele godine i uvijek imati pri ruci. Prije sjetve površinski dio tla dobro usitnite i obogatite zrelom organskom tvari (razgrađeni stajski gnoj ili kompost). Ako je tlo veoma teško tada dodajte pijeska i/ili treseta. Sjeme posijte omaške ili u redove. Za ranije ubiranje posijte pod staklo ili foliju. Kako bi se biljke dobro razvile, prorijedite ih na razmak od otprilike 15 do 25 centimetara. Biljke imaju razmjerno plitak korijen (osobito mladi primjerci), pa zemlju stalno održavajte vlažnom.

Stvori li se tvrda pokorica, nasad oprezno okopajte. Mnogo je bolje da biljke malčirate (sijenom ili slamom) pa će tlo ostati rahlo i vlažno. Osim na otvorenom tlu, većina vrsta može se uzgajati i u posudama. Biljke je najbolje ubirati neposredno prije korištenja. Za toplog vremena lisnato povrće je najbolje ubirati u jutarnjim satima. Tada je još vlažno od rose. Kako bi biljke dalje napredovale, trgajte samo vanjske listove. Prije korištenja, povrće nakratko, ali temeljito operite od ostataka zemlje.

Upotrebite ga odmah nakon ubiranja jer stajanjem veoma brzo gubi vlagu i vrijedne tvari, osobito vitamin C. U hladnjaku, u plastičnoj vrećici ovo povrće nemojte čuvati dulje od dva dana.

alternativa-za-vas.com

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.