Simptomi nedostatka vode u povrtlarstvu

248

Povrtne vrste imaju intenzivan porast tijekom kratkog vremena, a glavnina korijena se razvija u površinskom sloju dubine 20 do 30 cm, gdje su rezerve vode najčešće nedostatne. U slučaju nedovoljne količine vode u tlu, biljka nije u mogućnosti koristiti hraniva iz tla.

Problemi s nedostatkom vode su posebno izraženi tijekom ljeta, jer nedostatak vode u tlu smanjuje prinos i pogoršava kvalitetu. Nedostatak vode povećavaju manjak zimske vlage u tlu, male količine ili izostanak oborina, visoke temperature i sunčani dani (bez oblaka) kao i vrući vjetrovi. Manjak vode u tlu može se nadomjestiti navodnjavanjem, kojim se u aridnim (sušnim), semiaridnim i semihumidnim regijama, osigurava sva ili veći dio vode od ukupnih potreba biljaka.

Čak i u humidnim (vlažnim) regijama navodnjavanjem se korigira loš raspored oborina. Pored količine oborina, presudan značaj na opskrbu povrća vodom ima raspored oborina tijekom vegetacije. Deficit oborina koji je potrebno nadoknaditi navodnjavanjem, ovisno o vrsti i dužini vegetacije te načinu i vremenu proizvodnje iznosi od 150 do 350 mm.

U proizvodnji plodovitog povrća (rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, tikvica, dinja, lubenica) najčešće se koriste sustavi za navodnjavanje kapanjem.

Kod navodnjavanja kapanjem voda se dodaje lokalno uz svaku biljku zasebno. Najbolji se rezultati postižu ako se sustav za navodnjavanje kapanjem postavi ispod polietilenskog malča, jer se time smanjuju gubici vode isparavanjem iz tla. Jedna cijev se može postaviti za svaki red uzgajane kulture ili za dva reda, što ovisi o vrsti. Zajedno s navodnjavanjem može se provesti i prihrana vodotopivim gnojivima. U tom slučaju se govori o fertirigaciji.

Metode proračuna potreba vode neke kulture temelje se na mjerenju isparavanja s površine tla (evaporacija) i isparavanju s biljke (transpiracija), odnosno, evapotranspiracija. Na njih najveći utjecaj imaju vremenske prilike. Drugi važan faktor pomoću kojeg se orijentacijski određuju potrebe za vodom je transpiracijski koeficijent, koji predstavlja količinu vode potrebnu za stvaranje 1 kg suhe tvari. Transpiracijski koeficijent povrtnih vrsta je u rasponu od 500-800 kg, navode u Gospodarskom listu.

Na primjer: ako plod rajčice ima 6% suhe tvari, a transpiracijski koeficijent je 650 za prinos od 10 kg/m2 na površini od 100 m2 bit će potrebno 39000 l vode, odnosno 39 m3.

10 kg/m2 x 100 m2 = 1000 kg rajčice 1000 kg rajčice x 6 % suhe tvari = 60 kg suhe tvari (ST)

60 kg ST x 650 kg vode = 39000 kg, odnosno litara vode

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here