Siva pjegavost suncokreta

578

Siva pjegavost suncokreta bolest je koju uzrokuje gljiva Diaporthe helianthi. D. helianthi označava savršeni peritecijski stadij, dok ime Phomopsis helianthi označava nesavršeni stadij ove gljive, stadij piknida sa konidijama.

siva pjegavost

Simptomi ove bolesti na stabljici slični su simptomima bolesti koje uzrokuju druge gljive, poput Botrytis cinerea, Phoma macdonaldii ili Sclerotinia sclerotiorum, što može dovesti do pogrešne dijagnoze.

Simptomi sive pjegavosti na lišću su karakteristični, no vidljivi su samo u ranijim fazama razvoja bolesti i također se mogu zamijeniti sa simptomima nekih drugih bolesti (Slika 11). Kako P. helianthi tijekom vegetacije na napadnutim dijelovima biljke stvara obilje piknida, sigurna determinacija uzročnika moguća je stereomikroskopskim i mikroskopskim pregledom zaraženog biljnog tkiva.

Najveći broj piknida stvara se na stabljici, pa je u dijagnostičke svrhe najbolje pregledati simptomatične dijelove stabljike. Piknidi P. helianthi okruglasti su, crne boje, promjera 170 – 320 μm, stvaraju se u nakupinama, a u njima mogu nastajati dva tipa konidija: A-konidije i B-konidije. A-konidije ovalne su, dimenzija 8 – 21 μm x 2,5 – 3,4 μm, dok su B-konidije nitaste, dimenzija 22 – 32 μm x 0,5 – 1 μm (Slika 12). Stvaranje ovakvih dvaju tipova konidija svojstveno je vrstama iz roda Phomopsis. Za P. helianthi karakteristično je da Akonidije u piknidima nastaju vrlo rijetko. U piknidima ove gljive gotovo redovito nastaju
samo B-konidije.

Pregledom simptomatičnog tkiva moguće je uočiti jesu li se na biljci stvorili piknidi. Piknidi P. helianthi su ulegnuti u biljno tkivo, a vrhovima izviru na površinu, tako da se pod stereomikroskopom uočavaju u vidu tamnih točkica. U fazi ispuštanja spora iz njih izlaze vitice konidija svjetlo žute boje. Konidije je preporučljivo pregledati pod mikroskopom kako bi se dijagnoza potvrdila.

Ukoliko se na simptomatičnom tkivu suncokreta ne mogu pronaći piknidi, dijelovi biljke stavljaju se na inkubaciju u vlažnu komoru. Preporučljivo je tkivo biljke prije stavljanja na inkubaciju površinski dezinficirati. Piknidi se obično počinju primjećivati nakon nekoliko dana, a nakon sedam do deset dana iz njih počinje izlaziti masa konidija u vidu vitica. Simptomatično tkivo suncokreta može se staviti i direktno na agar kako bi se gljiva mogla determinirati na osnovi morfologije kolonije.

U tu svrhu najčešće se koriste krumpirdekstrozni agar (PDA), malt agar (MA) ili zobeni agar (OA) s dodatkom antibiotika. Phomopsis vrste najbolje sporuliraju na OA. Kolonije P. helianthi na sve tri vrste agara su slične, bijele, sa tamnijim zonama oko središta, pahuljaste i relativno brzorastuće. Korištenjem tehnike sjemena na agaru moguće je provjeriti prisustvo ove gljive na sjemenu suncokreta.

Stadij peritecija sa askusima i askosporama ove gljive stvara se na ostacima suncokreta kroz jesen i proljeće pa kao takav nema značenja u direktnoj dijagnostici ove bolesti. Periteciji D. helianthi crni su, loptastog oblika i dugih vratova koji izbijaju iz biljnog tkiva. Askospore ove gljive dvostanične su, bezbojne, zašiljene na vrhovima, dužine 9 – 11 μm.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.