Kako pravilno uzeti uzorak tla?

486

Dubina s koje se uzima uzorak za jednogodišnje usjeve jest 0-30 cm, a za višegodišnje (voćnjake i vinograde) 0-30 cm i 30-60 cm.

iStock_000005900018Small

Ako su table ujednačene i velike uzorak se uzima sa svakih 3-5 ha, a ako postoje depresije ili je tabla nejednolika, uzorak se uzima za svaki karakteristični dio parcele.

Ne preporučuje se uzimanje uzoraka tla uz rub parcela, tamo gdje je gnojivo prethodne godine bilo neravnomjerno razbacano ili uz kuće i u blizini živica. Prilikom uzimanja uzoraka po parceli možemo se kretati dijagonalno ili cik-cak. Za uzimanje uzoraka tla služi sonda ili lopata («štihača»). Kad uzimamo uzorak “štihačom”, njome zarežemo sloj zemlje debljine 3-5 cm, izvađena zemlja na” štihači” izreže se nožem i uzima se uzorak tla u cijeloj dužini “štihače” po njezinom središnjem dijelu.

Cilj nam je dobiti stvarno stanje hraniva u tlu pa je potrebno uzeti barem oko 25 uzoraka tla, koji će predstavljati prosječan uzorak jedne parcele. Te uzorke treba dobro izmiješati i od njih odvagnuti oko jedan kilogram svježe zemlje koja će se dostaviti u laboratorij. Zemlju treba staviti u čistu PVC vrećicu. Osim imena i prezimena vlasnika parcele te naziva parcele treba navesti i pretkulturu i idući usjev za koji se traži preporuka gnojidbe.

Nakon žetve ili berbe usjeva ima dovoljno vremena da se provjeri i dozna kakvo je stanje hraniva u tlu. Požeta kultura je urodom iznijela potreban dio hranjiva koji je ugradila u prinos te podzemnu i nadzemnu masu. Poznavajući potrebe za hranivima naredne kulture, nakon provedene analize tla, možemo planirati i nabavu odgovarajuće količine mineralnih gnojiva te unošenje organskih gnojiva. Imamo dovoljno vremena da provedemo i kalcizaciju ako je preniska pH vrijednost tla.

Uzorke tla treba dostaviti u laboratorij koji je opremljen za analizu tla i davanje preporuke za korisnike. Iz uzoraka tla nakon analize doznat ćemo sadržaj hranjiva u tlu, utvrditi višak ili manjak pojedinog hraniva, procjenit će se reakcija usjeva na dana hraniva, temelji se plan gnojidbe i procjenjuje se trenutna plodnost tla.

Analizom tla utvrđuje se: pH tla, ukupni CaCO , aktivno vapno, ukupni dušik, organska tvar, humus, fiziološki aktivni fosfor i kalij (P O i K O) makroelementi, mikroelementi (olovo, bakar, cink, mangan, kadmij i željazo), ukupni fosfor, tekstura tla i druga fizikalna svojstva. Obično nas zanima stanje makroelemenata (fosfor, kalij), humusa i ph tla (kiselost, lužnatost).

Cilj analize jest odrediti granične vrijednosti raspoloživih hraniva i količinu koja je potrebna da se zadovolje potrebe iduće kulture, a njome predviđamo povećanje prinosa te isplativost gnojidbe. Svrha analize tla jest i da znamo podatak koji nam treba za izračun potrebne gnojidbe za pojedine usjeve, kada poznajemo sadržaj pojedinog hraniva u tlu možemo ciljanom gnojidbom nadoknaditi njegov manjak i podići ga na optimum u tlu. Zbog tih razloga i moramo ga tako uzeti da nam analiza tla dade vjerodostojan podatak o tlu.

Poznavajući stanje tla i racionalno gnojeći za svaku kulturu prema njezinim potrebama za određeni prinos, imamo isplativu biljnu proizvodnju. Pri tome je sve važnije da tako utječemo na očuvanje okoliša jer pravilnim doziranjem gnojiva smanjujemo zagađivanje zemlje, zraka i voda.

Izvor: Bilten PSS

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here