Gnojidba i prihrana kukuruza

893

Najsigurniju, najtočniju i najracionalniju gnojidbu odredit ćemo ako obavimo analizu tla.

kukuruz

Za izgradnju 100 kg suhe tvari kukuruzu treba osigurati:

2,5 -3,6 kg N
0,8 -1,2 kg P2O5
2,7 – 3,1 kg K2O

U prinos zrna od 10 t/ha s pripadajućom količinom biljne mase ugradi se:

250 – 300 kg N
100 – 120 kg P2O5
280 – 300 kg K2O

Gnojidbom bi trebalo dodati: 200 – 250 kg/ha N 80 – 120 kg/ha P2O5 180 – 200 kg/ha K2O

PRAVILO GNOJIDBE:

  • Oranjem zaorati gnojiva s povišenim sadržajem fosfora (P2O5) i kalija (K2O) (2/3 tih elemenata) (NPK 7:20:30, 6:18:36, 10:20:30 i sl.) te jedan dio dušika (N) kroz UREU
  • Predsjetveno gnojiti startnim gnojivom s izbalansiranim sadržajem svih hraniva (preostala 1/3 P i K) (NPK 15:15:15 i sl.) te drugim dijelom N gnojiva kroz UREU
  • U ranom proljetnom porastu obaviti prihranu s KAN-om

Kukuruz ima visok proizvodni potencijal pa da bi se taj potencijal iskoristio, gnojidbom se treba osigurati sva potrebna hraniva u dovoljnoj količini. Da bi se moglo ispravno planirati gnojidbu, treba se uzeti u obzir plodnost tla, planirani prirod, predkulturu, žetvene ostatke, raniju gnojidbu, hibride, cilj proizvodnje, mogućnost korištenja hraniva i drugo. Plodnija tla sadrže više hraniva i osiguravaju bolju prihranu biljaka. Na siromašnim tlima gnojidbom se treba osigurati potrebna hraniva za hranidbu biljaka i po mogućnosti većom količinom hraniva podizati plodnost tla.

Da bi se na osrednje plodnim tlima postigli visoki prirodi, treba gnojidbom dati 150 do 200 kg dušika (N), 120 do 130 kg fosfora (P2O5) i 130 do 150 kg kalija (K2O) po hektaru. Ako se gnoji sa oko 3 vagona stajskog gnoja, navedene količine hraniva mogu se smanjiti za oko 40 kg dušika i kalija te oko 20 kg fosfora po hektaru. Osim navedenih hraniva kukuruz treba i ostale makroelemente i mikroelemente pa ako ih u tlu nema dovoljno, treba ih dati gnojidbom. U našim tlima često nedostaje bora, magnezija, mangana pa i nekih drugih mikrohraniva, što je potrebno analizom tla utvrditi i gnojidbom dati.

Gnojidba kukuruza izvodi se u nekoliko navrata i to najčešće istovremeno s izvođenjem ostalih agrotehničkih zahvata. S obzirom na vrijeme unošenja gnojiva u tlo razlikuje se osnovna, predsjetvena, startnu gnojidba te prihrana; U osnovnoj gnojidbi koriste se formulacije mineralnih gnojiva u kojima ima manje dušika, više fosfora i kalija. Osnovna gnojidba izvodi se u vrijeme izvođenja osnovne obrade u jesen ili tijekom zime. Na ovaj način obogaćuje se donji oranični sloj slabo pokretnim hranivima, fosforom i kalijem. Dušik ima zadatak aktivirati mikrobiološku razgradnju organskih ostataka.

Za osnovnu gnojidbu kukuruza najpogodnije su NPK gnojiva koja se kod nas proizvode (NPK 8:16:22, 9:18:18, 8:16:24, 0:25:25, 10:30:30, 0:30:30, 5:20:30, 8:24:16 ili slične formulacije); Ukoliko je predusjev bio kukuruz, tada se u pravilu zaorava još 100-200 kg/ha uree koja ima zadatak pospješiti razgradnju organskih ostataka. Predsjetvena gnojidba izvodi se u proljeće u vrijeme zatvaranja zimske brazde. U ovoj gnojidbi unose se u tlo preostale količine fosfornih i kalijevih hraniva i 50-75% dušika. U ovoj gnojidbi se koriste gnojiva s podjednakim sadržajem svih hraniva primjerice NPK 15:15:15 ili gnojiva koja se koriste u osnovnoj gnojidbi i urea.

Ukoliko se u predsjetvenoj gnojidbi koristi urea, tada nije potrebno vršiti prihranjivanje tijekom vegetacije. Ova gnojiva ulaze u tlo toliko duboko koliko zadiru radni organi strojeva kojima se vrši predsjetvena priprema, a to je najčešće 10 cm. Startna gnojidba izvodi se zajedno sa sjetvom tako da ulagači gnojiva postavljaju gnojivo 5-8 cm u stranu od sjemena i oko 3-5 cm ispod sjemena. Ta su hraniva odmah u blizini tek razvijenog korijena i biljka ih odmah koristi za brži porast.

U startnoj gnojidbi treba koristiti NPK gnojiva s naglašenom fosfornom komponentom. Često se u startnoj gnojidbi koriste gnojiva koja sadrže i insekticid protiv zemljišnih štetnika. Poznata je kombinacija NPK 13:10:12 s 1% volatona. Startna gnojidba često se izbjegava jer ona opterećuje i usporava sjetvu.

Prihranjivanje usjeva kukuruza tijekom vegetacije vrši se u slučaju kada se u ranijim gnojidbama nije uspjelo u tlo unijeti planirane količine gnojiva i ako se na usjevu uoče karakteristični simptomi nedostatka hraniva. Prihrana kukuruza vrši se u ranim fazama razvoja i to: prva prihrana u fazi 3-5 listova, a druga prihrana u fazi 7-9 listova; Prihranjivanje se izvodi najčešće prilikom međurednih kultiviranja usjeva kukuruza. U prihrani se koriste najčešće dušična gnojiva (KAN i UREA) te kompleksna gnojiva, u kojima je naglašena dušična komponenta.

Na dobrim tlima prihrana se može izbjeći, a na slabije plodnim i nagnutim te propusnim tlima prihrana se može obaviti u dva navrata. Prihrana može se izvesti i folijarno. Gnojiva dana folijarno odmah se usvajaju. Kukuruz podnosi male koncentracije te treba koristiti posebno pripremljena gnojiva za tu svrhu. Sve su to razlozi što se folijarna hranidba u uzgoju kukuruza malo koristi, te se može se preporučiti za vredniju proizvodnju (proizvodnju sjemenskog kukuruza).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here