Uzgoj stočnog graška

3565

Grašak se ne smije na istom tlu uzgajati nekoliko godina uzastopce, jer se prirodi mogu smanjiti i za 50%.

stocni grasak

Obrada tla za uzgoj graška na proljeće vrši se u jesen. Tlo se izore koliko je moguće dublje plugom s pred plužnikom i ostavlja se otvorena brazda tijekom zime. U proljetnoj se obradi površina tla dobro izravna. Ravno tlo olakšava mehaničku obradu tijekom vegetacije. Za jednokratnu berbu uzimaju se samo niske sorte, koje se beru specijalnim strojevima za berbu graška.

Srednje visoke i visoke sorte siju se kada i niske, ali im je vegetacija dulja i ubiru se tijekom vegetacije u nekoliko navrata. One dolaze u obzir jedino na malim površinama.

Sjetvu graška treba započeti što ranije u proljeće, čim to vremenski uvjeti dopuste. U kontinentalnim je to područjima najčešće sredinom ožujka. Prema kapacitetu raspoložive mehanizacije u berbi i linija za preradu, obavlja se izbor sorata različite duljine vegetacije i određuje vrijeme sjetve za svaku sortu. Najprije se siju najranije sorte. Ako u strukturi sjetve ranih sorata ima i sorti s okruglim zrnom, sijati treba najprije te sorte, jer im je bolji početni razvoj pri nižim temperaturama.

Sjetva se nastavlja kasnijim sortama i kontinuirano traje tri do četiri tjedna. Korištenjem sorta različite duljine vegetacije i sjetvom u različitim rokovima može se postići kontinuirana berba 3–4 tjedna i na taj način potpuno iskoristiti raspoloživu mehanizaciju i preradbene kapacitete. Sjetva nakon prve dekade travnja već je rizična, jer dozrijevanje najčešće dolazi u razdoblju visokih temperatura pa su prirodi takvih kasno posijanih usjeva niski, a kakvoća proizvedenog zrna slaba.

Sjetva se obavlja pneumatskim ili preciznim mehaničkim sijačicama u redove razmaka 15–20 cm i 4–6 cm razmaka u redu. Za najranije sorte potrebno je osigurati 120 a za kasnije 80 biljaka po četvornom metru u berbi. Za sjetvu jednog hektara, ovisno o duljini vegetacije uzgajane sorte te o krupnoći sjemena, potrebno je 130-250 kg/ha kvalitetnog sjemena. Sjetvu je potrebno obaviti na 3–5 cm dubine.

Njega za vrijeme vegetacije sastoji se u plitkom okopavanju čim se razviju 3–4 listića, čišćenju od korova i slabom nagrtanju kad biljke dosegnu oko 15–20 cm (visoke sorte). Ako je razmak redova 20 cm, ne obrađuje se međuredno. U tom slučaju valja primijeniti herbicide.

Najkritičnije razdoblje u razvoju graška je formiranje generativnih organa te ako u to vrijeme nastupi suša, 1–2 navodnjavanja mogu znatno povisiti prirode. Zadnji put se navodnjava, ako je potrebno na završetku cvatnje i zametanja plodova.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.