Sideracijom do povećanja dušika u tlu

170

Zaoravanjem zelene mase određenih biljnih vrsta povećavamo sadržaj organske tvari u tlu, popravljamo kemijsko fizikalna svojstva tla i mikrobiološku aktivnost u tlu.

Sideracija ima značaj u povećanju dušika u tlu, jer ako koristimo leguminoze za ovu mjeru, onda koristimo i njihovo svojstvo da vežu dušik iz zraka pomoću kvržica koje formiraju na korijenju. Uvođenjem takvih biljaka na oranice sprječavamo površinsku eroziju i ispiranje hraniva.

Biljne vrste koje zaoravamo trebaju sadržavati veliku količinu lakorazgradljivih tvari – dušika i pepela, a kako se njihov sastav tijekom vegetacije mijenja – preporuka je da se one zaoravaju u fazi cvjetanja! Za to nam mogu poslužiti djeteline, inkarnatka, smiljkita, grahorice, bob, repice, facelija, stočni grašak. Ove se vrste odlikuju vrlo brzim porastom što znači da brzo pokrivaju tlo i na taj način sprječavaju razvoj i rast korova. Za korištenje dospijevaju već 50-60 dana nakon sjetve. Zaoravanjem njihove biljne mase u tlo vraćamo oko 100 kg N, 30 kg P i 130 kg K/ha, a to nisu zanemarive količine hraniva. Neke od ovih vrsta narastu 80-180 cm u visinu, pa bi bilo dobro prije zaoravanja njihove nadzemne mase, istu usitniti i zaorati barem 2-3 tjedna prije sjetve glavnog usjeva.

Za zelenu gnojidbu u postrnoj sjetvi siju se biljke brzog porasta, pa odabiremo krmne repice, ogrštice, esperzetu, uljnu rotkvu (rauola) koje sijemo krajem kolovoza. Njima proširujemo plodored uz obogaćivanje tla hranivima. Ovi usjevi su dobri jer sprečavaju širenje nematoda, bolesti i štetnika u monokulturi, te indirektno smanjuju korovsku populaciju. U ljetnom razdoblju zasjenjuju tlo, zadržavaju vlagu, te sprječavaju eroziju.

Sjetva ovih vrsta naročito je preporučljiva onim poljoprivrednim proizvođačima koji u proljeće namjeravaju sijati šećernu repu ili saditi krumpir. Naime, ove krmne vrste sprječavaju razvoj nematoda u tlu, rahle tlo svojim dubokim i dobro razgranatim korijenom. Osim toga, ove se vrste odlikuju vrlo brzim porastom što znači da brzo pokrivaju tlo i na taj način sprječavaju razvoj i rast korova. Za korištenje dospijevaju već 50-60 dana nakon sjetve. Zaoravanjem njihove biljne mase u tlo vraćamo oko 100 kg H, 30 kg P i 130 kg K/ha, a to nisu zanemarive količine hranjiva. Naravno, moram napomenuti da ove vrste narastu 80-180 cm u visinu, pa bi bilo dobro prije zaoravanja njihove nadzemne mase, istu «pomulchirati». Naši ratari uglavnom ne posjeduju «mulchere», ali ih posjeduju tržni proizvođači voća.

Obrada tla koja je nužna za ove kulture je relativno plitka. Datum sjetve ovisi o žetvi pretkulture i uglavnom se obavlja tijekom mjeseca srpnja. Ove se kulture zaoravaju nakon pune cvatnje, a to je uglavnom tijekom rujna ili u prvoj polovici listopada. Moramo znati da Petranova ugiba pri temperaturama nižim od -8oC, Rauola također ne podnosi mrazeve, dok je Perko spada u fakultativne vrste koje i u kontinentalnom području dosta dobro podnose zimu.

Pri uzgoju ovih kultura, moramo znati da za tako intenzivan rast trebamo osigurati i dovoljne količine dušičnog gnojiva: 50-80 kg/ha čistog dušika. Ove vrste jako dobro podnose gnojidbu organskim gnojivima, tako da naši poljoprivrednici stočari mogu na parcele izvesti gnojovku ili kruti stajski gnoj. Ovdje je pak nužno upozoriti, da oni poljoprivrednici koji ove vrste planiraju koristiti kao svježu krmu u ishrani stoke (do početka cvatnje ove su vrste ukusna stočna hrana), na površinu ne bi smjeli izvesti više od 30 m3/ha gnojovke. Budući da se ove vrste uglavnom siju na površinama gdje je pretkultura bila strna žitarica, kao dušično gnojivo može se koristiti UREA (100-150 kg/ha).

Količine sjemena ovise o tome da li sjetvu obavljamo strojno ili omaške (rukom). Ukoliko sijemo sijačicom u fino pripremljeno tlo dovoljno nam je 15-20 kg/ha sjemena (9-12 kg/KJ).

Duboko razvijen korijen ovih vrsta, širom razgranjena korjenova mreža omogućava produbljenje mekote, popravljanje strukture tla, vodnog režima i tvorbu organskih tvari u samom tlu. Sideracija bi morala postati uobičajena mjera na oranicama bez obzira imamo li obvezu koja proizlazi iz obaveze poštivanja „zelenih plaćanja“!

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here