Sjetva jare grahorice, DTS-a i stočnog graška

143

Površine na kojima je izvršena jesenska obrada tla trenutno su pripremljene za sjetvu jarih kultura. Prema rokovima sjetve u proljetnom roku osim jarih žitarica može se obaviti i sjetva jarog stočnog graška, jare grahorice, djetelinsko travne smjese ili trave.

Optimalan rok za sjetvu jarog stočnog graška je početak ožujaka, ukoliko to dozvoljavaju vremenski uvjeti dok se djetelinsko travne smjese mogu sijati do 15. travnja. U slučaju da se na pojedinim parcelama ne planira sijati jari usjev preporučuje se sjetva siderata za zelenu gnojidbu, jer se na taj način spriječava ispiranje hraniva i dodatno obogaćuje tlo organskom tvari. U proljetnom roku mogu biti zasijane travne smjese ili djetelinsko travni usjevi ukoliko sjetva nije izvršena na jesen. Od travnih vrsta sve više su zastupljeni talijanski i engleski ljulj kao i stočni sirak koji se koriste kao zelena krma ili prema potrebi za spremanje sjenaže.

Pri tome je bitno da se proizvođači prvenstveno prilagode uvjetima o kojima će ovisiti kvaliteta sjetve. Manji je rizik ako se sjetva provodi i u nešto zakašnjelom roku ali da budu, koliko je moguće bolje ispunjeni uvjeti u pogledu pripreme, prosušenosti tla ili optimalne vlažnosti, kao i njegove minimalno potrebne zagrijanosti.

Sjetva trava i djetelinsko travnih smjesa

Pri odabiru vrste trava ili djetelinsko-travnih smjesa bitnu ulogu imaju fizikalno kemijska svojstva tla (pH) i mehanički sastav tla. Zbog toga je bitno prije zasnivanja travnjaka napraviti kemijsku analizu tla, kao i dobru gnojidbu tla, prema preporuci naročito za travnjake koji se planiraju koristiti 4 – 6 godina. Sjetva travnih i djetelinsko travnih smjesa iziskuje kvalitetnu osnovnu i predsjetvenu pripremu tla, uz poštivanje normativa sjetve. Od travnih vrsta kod nas su najčešće zastupljeni: talijanski ljulj, engleski ljulj, klupčasta oštrica, livadna vlasnjača i livadna vlasulja na tlima laganijeg mehaničkog sastava i slabijeg vododržnog kapaciteta. Od djetelinskih vrsta koje se siju zajedno sa travama na sušnim terenima je lucerna dok na vlažnijim tlima crvena djetelina. U povoljnim uvjetima djetelinsko travne smjese daju veće urode mase i suhe tvari od čiste kulture djetelina. Smjese svojim gustim sklopom bolje pokrivaju tlo i na taj način ugušuju korov, u humidnim uvjetima smjese se lakše kose i suše. Djetelinsko travne smjese – košni tip su dobre za spremanje sjenaže. Djeteline u toj masi imaju visoki udio bjelančevina dok trave, naročito ljuljevi sadrže znatno više šećera što je bitno za mliječno-kiselo vrenje i dobro konzerviranje spremljene mase. Ukoliko zbog vremenskih ili nekih drugih razloga nije obavljena kasno-ljetna sjetva trava, sjetva se može obaviti u proljetnom roku od 15. ožujka do 15. travnja.

Smjese stočnog graška i žitarica

Prije sjetve je potrebno obaviti srednje duboko oranje (20 – 30 cm) da bi se sačuvala vlaga iz zimskog perioda. S obzirom da grašak ima sposobnost vezanja atmosferskog dušika kvržičnim bakterijama potrebno mu je samo prilikom nicanja osigurati manju količinu dušika (30 – 40 kg/ha), dok usjevu graška i žitarica treba osigurati 80 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalija. Proljetna sjetva jarog graška i žitarica obavlja se do 15. ožujka. Za sjetvu se može kombinirati, grašak oko 160 kg/ha sa raži oko 30-50 kg/ha ili grašak 160kg/ha + zob oko 45-60 kg. Kao oslonac grašku mogu se koristiti ječam i pšenica. Za sjetvu treba koristiti dorađeno i kvalitetno sjeme visoke klijavosti i čistoće. Prvo se sije grašak na dubinu 5 – 6 cm, razmaka redova 16 cm, a zatim unakrsno žitarice na dubinu 3 – 4 cm, razmaka redova 12 cm. Sjetva se može obaviti žitnom sijačicom da bi se što optimalnije rasporedilo sjeme kako ne bi došlo do zasjenjivanja i polijeganja usjeva.

Prinosi čiste mase zelenog graška dostižu između 25 i 35 tona a smjese između 30 i 50 tona po hektaru. Ukoliko se grašak sije u smjesi treba pripaziti da žitarica, a naročito raž ne prijeđe fazu klasanja, jer bi joj u tom slučaju kvaliteta bila lošija, dok sa zobi nema takve opasnosti. Svježa masa graška i raži može se koristiti za ishranu stoke osam do deset dana, dok se smjesa graška i zobi koristi 12 do 14 dana.Ovakve smjese graška i žitarica predstavljaju vrlo kvalitetnu stočnu hranu ali je vrlo bitno odabrati pravi trenutak košnje kako ne bi došlo do gubitka hranjive vrijednosti. Smjesa graška i žitarica se najčešće koristi kao zelena stočna hrana ili za spremanje sjenaže. Kao zelena krma ova smjesa se koristi u vrijeme cvatnje graška i u fazi klasanja žitarica. Košnju ovakvog usjeva za spremanje sjenaže je potrebno obaviti kada je formirano 2/3 mahuna na grašku, dok žitarice ne smiju preći iz mliječne u voštanu zriobu ali moraju imati određeni sadržaj suhe tvari zbog dobivanja što kvalitetnije sjenaže. Obzirom da je siliranje i spremanje sjenaže način konzerviranja vlažne biljne mase, pri čemu dolazi do vrenja silirane mase bitno je osigurati anaerobne uvjete istiskivanjem zraka tj. gaženjem, ili umatanjem zelene mase u bale. Na taj način se stvaranjem anaerobnih uvjeta počinju razmnožavati korisne bakterije, tako da u procesu fermentacije počinju prevladavati bakterije mliječno kiselog vrenja. Proizvodnja sijena od graška nije preporučljiva zbog lista koji se brzo suši i otpada čime se smanjuje njegova hranjiva vrijednost.

Sjetva krmnog sirka

Krmni sirak je važna krmna kultura koja zbog svoje kvalitete i značajnog prinosa može biti uključena u ishranu preživača. Kada biljka krmnog sirka postigne visinu 80-100 cm može se koristiti kao zelena masa ili za vlažno konzerviranje. Nakon košnje biljke se ponovo regeneriraju i formiraju novu stabljiku, tako da tijekom godine može dati nekoliko otkosa. Sirak se čak u sušnim godinama može sijati u naizmjenične redove sa kukuruzom za siliranja, jer na taj način osigurava dovoljno vlage u silažnoj masi ako se silažni kukuruz pred kraj vegetacije počne naglo sušiti, ali i značajno veće prinose zelene mase. Ukoliko se sirak koristi kao masa za proizvodnju bioenergije u tom slučaju se preporučuje sjetva hibrida sa većim sadržajem celuloze. Sirak se može uzgajati na različitim tlima (lakšeg i težeg mehaničkog sastava). Zbog dobro razvijenog korijenovog sustava dobro podnosi sušu kao i visoke temperature. Može se sijati kao naknadni usjev nakon skidanja ozimih smjesa graška i žitarica ili kao glavni usjev. Sjetva se može obaviti žitnim sijačicama na međuredni razmak 50 cm, uz količinu sjemena 20-30 kg/ha. Prinos zelene mase se kreće čak od 80 – 100 t/ha.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here