Bizamac, štetočina u vrtovima i poljima uz vodotokove

388

Bizamac naš je najkrupniji glodavac koji živi isključivo kraj vode. Dužina njegovog tijela je do 360 mm, bočno spljošten rep iznosi do 80 % duljine tijela, stopalo je dugo 80 mm.

bizamac

Bizamac ima dugo i gusto krzno sa sjajnim osjem žućkastokestenjaste do zagasitotamne boje odozgo i bjeličaste na trbušnoj strani. Kao adaptaciju za kretanje u vodi bizamac ima bočno spljošten rep, kojim se služi kao krmom prilikom plivanja, prošireno stopalo s gustim čekinjama po rubu i djelomično razvijene opne izmežu prstiju.

Bizamac je donesen u srednju Europu još u vrijeme Austro-Ugarske, 1905. godine, radi uzgoja bizamca za proizvodnju krzna. Najprije je uzgajan na teritoriju Češke i Slovačke, da bi se kasnije proširio i do naših krajeva, gdje je prvi put zabilježen 1932. godine. Za opstanak bizamca neophodna je tekuća ili stajaća voda. Na vodenim površinama on pravi kućice – splavi od trske i drugog materijala, a u obalama kopa jazbine s ulaznim otvorom više od 10 cm u promjeru, odakle se pružaju utabane stazice u raznim pravcima, već prema izvoru hrane. U prirodnim staništima hrani se vodenim biljkama, a hrani se i poljoprivrednim kulturama kao što su pšenica, kukuruz, lucerna, raznim kupusnjačama, niskim grahom, mrkvom, krumpirom, repom. Razmnožava se u toplom dijelu godine, a kod nas ima obično tri okota s po 6-7 mladih. Bizamac je aktivan cijele godine, ali je ipak najaktivniji u vrijeme kad su mladunci sposobni za samostalan život.

Tada oni napuštaju jazbinu i sele se najčešće uzvodno prema izvoru. Tada su prilično neoprezni, penju se uz obale te često stradaju od životinja, ali i motornih vozila. Bizamac je štetan i zbog toga što narušava statiku nasipa pa time pridonosi urušavanju nasipa u vrijeme poplava. Bizamac nije dosada pravio štete u voćnjacima ni u vinogradima. Hrani se uglavnom u neposrednoj blizini vodotoka pa najviše štete pravi uz samu obalu. Udaljavanjem od obale šteta se smanjuje, tako da na udaljenosti od dvadesetak metara nema nikakvih šteta, pogotovo ako uz obalu ima dosta hrane. U najistočnijim dijelovima naše zemlje, ali i u Vojvodini, najviše su stradali vrtovi uz vodotoke. Uočavanje prisutnosti bizamca vrlo je jednostavno, po lako vidljivim utabanim stazama širokim oko 10 cm. I ulazni otvori u jazbine takožer su priličnoširoki i uočljivi. Od njih se pružaju stazice prema vodi.

Bizamac je cijenjena krznašica, a najkvalitetnije krzno je od kasne jeseni pa do kraja veljače. Što se trovanja tiče, rabe se iste metode i preparati kao i za poljske glodavce.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here