Skladištenje žitarica

170

Važno je znati što se može skladištiti, na koji način treba čuvati proizvode i pritom osigurati optimalne uvjete u prostoru gdje se proizvodi čuvaju, što ovisi i o namjeni čuvanja i skladištenja, odnosno da li je sjemenska ili merkantilna roba. Zatim je važno znati i koliko dugo će trajati skladištenje tih proizvoda.

Od zrnatih proizvoda skladište se žitarice (pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz); sjeme uljarica, korjenastog bilja (šeć. i stoč. repa); sjeme predivog bilja (konoplja, lan, pamuk), duhana. Ostali proizvodi koji se čuvaju kako bi se po potrebi mogli koristiti i kasnije su korjenasto, gomoljasto, predivo bilje, voluminozna stočna hrana, duhan i hmelj. Prostor u kojem se čuvaju poljoprivredni proizvodi mogu biti podna skladišta, podrumi, silosi, koševi za kukuruz, improvizirani, ali i specifični (trapovi, hermetička skladišta).

Proizvodi se skladište uobičajeno, izravno iza berbe i žetve, ili uz određene predradnje (dodatno sušenje i dosušivanje). Za vrijeme skladištenja djelovanjem određenih čimbenika mijenjaju se biokemijski, fizikalni i kemijski procesi. Poljoprivredni proizvodi tijekom čuvanja podliježu napadu mikroorganizama, insekata, bolesti, a nekada i napada ptica, glodavaca. Važnu ulogu pri uskladištenju proizvoda ima i kontrola. Ako se ne prate i ne kontroliraju uskladišteni proizvodi, može doći do proklijavanja, samozagrijavanja i napada štetnih organizama.

Koliki skladišni prostor treba osigurati, ovisi ponajprije o kakvoći gomolja (sadržaju vode i/ili suhe tvari), odnosno od zapreminske mase i načina čuvanja (vreće, rinfuza, boksevi). Naime, u 1 m3 stane 650 kg (maksimum 700 kg) krumpira u rasutom stanju, što znači da za 1,0 t (1.000 kg) krumpira treba osigurati 1,54 m3 (odnosno 1,44-1,55 m3) skladišnog prostora. Tona krumpira u boksevima zauzima bitno veći prostor (ali pruža najbolje uvjete) u usporedbi s istom količinom krumpira, koji se skladišti rasut. U 1,0 m3 skladišnog prostora stane prosječno 400 kg krumpira, koji se skladišti u boksevima. Tijekom čuvanja dolazi do gubitaka u težini i kakvoći krumpira. Osnovni gubici nastaju zbog isparavanja vode preko pokožice (transpiracija) i uslijed disanja (respiracija). Krumpir vađen u jesen ima gubitke u prvom mjesecu skladištenja oko 2-3 %, a u sljedeća 4 mjeseca 0,5-0,8 %. Gubici se poslije značajno povećavaju osobito u proljeće i u vrijeme klijanja. Gubitke mogu prouzročiti i mnoge specifične bolesti čiji se razvoj intenzivira za vrijeme čuvanja.

U jesen mnogi glodavci povlače se s polja u sigurnije nastambe, koje često zamjenjuju sa skladištima u kojima imaju veću sigurnost i pristup hrani. Osim uništavanja plodova, znaju činiti štetu na ambalaži, opremi i instalacijama, čime nastaju ozbiljne štete.

Kako bi spriječili štete, preporučujemo korištenje mamaca Brodilon, koji se mogu naći u različitim oblicima: zrnati mamac, blok, meki mamac i parafinski blok. Mamaci se postavljaju u kutije za mamce uz rubove prostorija, a nadopunjuju se kako ih glodavci troše.

Dugogodišnje prisustvo palete Brodilon na tržištu potvrda su kvalitete i rješenja za problem zaštite od glodavaca u skladištu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here