Šumsko bilje u rakijama

192

Izrada rakije započinje prikupljanjem sirovine i zatim preciznim određivanjem njezine mase. Druga faza je maceracija, odnosno izdvajanje krutih od tekućih dijelova, a sastoji se u tome da se plodovi, korijenje ili biljke preliju toplom vodom.

Poželjno je da se ti dijelovi biljaka prethodno usitne i da se iz plodova izvade sjemenke (koštice), jer će se na taj način lakše osloboditi aroma, odnosno šećer u plodovima, odnosno ljekovite tvari u bilju. Smjesu je potrebno svakodnevno promiješati. Kod pripreme voćnih rakija dodaju se enzimi kako bi se ubrzala razgradnja pektina u kori plodova i na taj način omogućilo alkoholno vrenje. Da bi se razvio kvasac dodaje se i tzv. hrana za kvasac. Sljedeći korak je fermentacija, a to je proces kod kojeg se šećer uz pomoć kvasca pretvara u alkohol i ugljični dioksid. Slijedi odležavanje u hermetički zatvorenoj boci. Predzadnja faza je destilacija, tj. uklanjanje nepoželjnih tvari iz rakije, a zadnja ponovo odležavanje.

No ljudi najčešće pridobivaju rakije određene arome na način da plodove preliju već gotovom lozovačom ili komovicom. Među šumskim bobičastim plodovima koji se koriste na taj način su borovnice koje se sipaju u lozovaču ili komovicu koja pomaže kod želučanih tegoba kao i u održavanju imunosustava.

Plodovi borovice, točnije klekovače beru se na jesen i od njih se radi vrlo zdrava rakija izvrsnog okusa koja sprječava virusna oboljenja poput prehlade i gripe i uz to čisti bubrege i krvne žile. Za jačanje imuniteta odlična je i rakija od plodova divlje ruže, a ako su se u rakiji umjesto plodova umakale latice, dobiva se sredstvo za masažu. U glogovaču neki dodaju štapić vanilije i malo limuna, a ona kao i čaj od gloga jača imunitet i popravlja krvnu sliku, povoljno djeluje na srce te pomaže kod nesanice.

Plodovi trnine su prilično gorki pa se najprije zaleđuju, a tek onda moče u rakiji. Rakija dobivena od njih olakšat će oslobađanje izlučivanja plinova iz želuca i crijeva i zaustaviti proljev s time da se pije u vrlo malim količinama, na čajne žlice. Teže proljeve će pomoći zaustaviti rakija od popularne brusnice i prema poznatom travaru Ivanu Lesingeru dobro okrijepiti onoga tko je pije. Protiv tegoba s probavom pomoći će i rakija od jarebike. Od bobičastih plodova mogu se još koristiti oni mukinje, oskoruše, drijenka ili rašeljke.

Rakija od divljih trešanja višestruko je korisna. Priprema se tako da se najprije odstrane peteljke, a zatim moči u komovicu, a korisna je kod želučanih tegoba i za okrepu ili kao sredstvo za masažu nogu.

Mekano bobičasto voće poput malina ili šumskih jagoda rakijama daje odličnu aromu. Za pripravu one od malina dobrom se pokazala lozovača, no ova se omiljena voćkica sasvim dobro slaže i s vinjakom i konjakom. Rakija od jagoda zaštitit će usnu šupljinu tako što će je dezinficirati i pomoći zaustaviti krvarenje zubnog mesa.

Čuvena istarska rakija biska radi se od imele, točnije lišća te poluparazitske biljke koje se može stavljati u lozovaču, komovicu ili jabukovaču. Imeli se pripisuje velika moć liječenja, čak i najtežih bolesti kao što je tumor i ublažavanje simptoma side budući da je imela moćna u podizanju imunosustava. Osim toga ova rakija kod unutarnje upotrebe djeluje kao regulator krvnog tlaka i pomaže kod nekih srčanih i tegoba s poremećajem kod hormonalne ravnoteže. Kao sredstvo za vanjsku upotrebu može poslužiti za masažu u slučaju reume ili spravljanje obloga u slučaju proširenih vena.

Velik je broj biljaka koje rastu uz rubove šuma ili u šumi i koje se mogu upotrijebiti u rakijama. Jedna od njih je majčina dušica koja se spravlja s lozovačom ili komovicom, a može se kombinirati i s ružmarinom, a kao lijek se koristi za vanjsku upotrebu. Cvijeće ili lišće se macerira, a rakija se izlijeva nakon nekih dvadeset dana pa se koristi u vidu obloga za masažu oteklih, nagnječenih, uganutih, reumatičnih ili udova zahvaćenih gihtom kao i udova u skrofulozne djece.

Rakija od paprene metvice običava se kombinirati s matičnjakom i nekim začinima, a pomaže otkloniti tegobe sa želucem. Sam matičnjak dobro se slaže s limunom i orašastim začinima u rakiji, ali se može koristiti i sam za što se upotrebljava suho lišće, a rakija je dobra za masažu u slučaju reume ili oduzetosti. Rakija od bazge ukusnija je uz dodatak limuna. Sama po sebi, bazga je vrlo ljekovita biljka, a u vidu žestokog napitka pomoći će spriječiti virusne infekcije kao što su prehlada, bronhitis i gripa te pospješiti rad bubrega.

Od iđirota se koristi podanak, a kada ispusti svoj sok u rakiju postaje sredstvo za dezinfekciju usne šupljine i učvršćivanje zubnog mesa. Još jedna moćna ljekovita biljka koju je moguće naći u šumi je kopriva. Za pripremu rakije sabire se mlado korijenje izvađeno u rano proljeće ili jesen. To je rakija koja popravlja krvnu sliku općenito, čisteći krvne žile od naslaga i uklanjajući povećani kolesterol. Uzima se u vrlo maloj količini, na čajne žlice.

Stolisnik se spravlja uz pomoć komovice, tako što se čitave cvatuće biljke stavljaju u bocu gdje se proces maceracije vrši oko tri dana. Dobra je za liječenje hemoroida. Od srčanika se koristi korijen koji se prije stavljanja u lozovaču kuha, a rakija je dobra za okrepu i jačanje želuca. Na rakiju od kamilice valja dugo čekati budući da najprije treba odležati na suncu i potom još neko vrijeme odmarati. No to je svakako isplativo jer rakija od kamilice štiti od sezonskih bolesti poput gripe i prehlade, kao i crijevnih i želučanih tegoba.

Neke od rakija se dobivaju na način da se u njih doda med pa od njih nastaje medovača. Od šumskog medonosnog bilja mogu se koristiti lipa, bagrem, pitomi kesten i amorfa. Medovaču od pitomog kestena spravljali su još stari Slaveni, vjerojatno znajući da medovače imaju veliku ljekovitu vrijednost budući da je med najbolji prirodni konzervans koji svoja svojstva zadržava u nedogled. I na kraju, ne treba ni podsjećati za koju god se rakiju odlučili moramo biti umjereni.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here