Hranidba sisajuće i odbijene prasadi

731

Najbolja hrana za prasad je mlijeko krmače. U prva dva tjedna prasad može podmiriti svoje potrebe za hranjivim tvarima (osim željeza).

prasadi je potrebno davati zeljezo

Kada se odbiju treba ih hraniti još 7-10 dana sa predstarterom da bi se ublažilo djelovanjke stresora (promjena sredine). Sadržaj sirovih vlakana u smjesi ne bi trebao biti veći od 6% da bi se osiguralo od proljeva. Nakon 7 dana upotrebljava se starter smjesa koja sadrži sirove proteine ( 20%),sirova vlakna ( 6%),i 1% lizina.

Od težine 15-30 kg upotrebljava se tzv. grover smjesa. Naime, poznato je da se prasad rađa s velikim kapacitetom za brzi rast, ali s probavnim sustavom toliko dozrelim da je u prvih nekoliko dana života sposobna najbolje iskorištavati krmačino mlijeko koje sporo prolazi kroz probavni trakt i dulje je izloženo djelovanju probavnog procesa. No, mlijeko krmače podmiruje potrebe prasadi za hranjivim tvarima (osim željeza) samo u prva dva tjedna života.

Već od početka trećeg tjedna sposobnost razvoja prasadi veća je od rasta što ga mogu postići dobivenom količinom mlijeka. Zbog toga nije teško zaključiti da prasad treba vrlo rano početi prihranjivati dopunskom hranom, što ovisi o vremenu kada je želimo odbiti. Kako je najčešća praksa odbijanja prasadi u dobi sa tri tjedna, praktična iskustva govore da s prihranjivanjem prasadi treba započeti najkasnije nakon navršenoga prvog tjedna života. Pritom prihranjivanje započinje krmnom smjesom visoke koncentracije probavljivih hranjivih tvari – predstarterom.

To je krmna smjesa sa 22 posto bjelančevina, a proizvodi se (kao uostalom sve kompletne krmne smjese za hranidbu prasadi) u tvornicama stočne hrane. Zadaća ovakvog načina hranidbe je da se prasad privikne na uzimanje suhe hrane, podmiri povećana potreba prasadi za hranjivim tvarima i ubrza razvoj odgovarajućih enzima u probavnom sustavu, životinjama potrebnima za kasniji prijelaz iz mlijeka na krutu biljnu hranu. Predstarter se najčešće daje u peletiranu obliku, jer se na taj način omogućuje bolje uzimanje hrane. Osim toga, manji je rasap hrane od smjese koja se daje u brašnatom obliku.

Razvojem prasadi potrošnja predstartera se po jedinki postupno povećava, pri čemu svakako veliku ulogu igra smanjivanje mliječnosti krmače. Primjerice, prasad dnevno u drugom tjednu pojede oko 20 g predstartera, a u trećem oko 100 grama iste krmne smjese. Predstarter se u hranidbi prasadi koristi još 7 – 10 dana nakon odbića. Na taj način se izbjegava tzv. hranidbeni stres, koji uz neizbježan stres zbog odbića može za prasad biti vrlo štetan.

Stoga se predstarter u tom razdoblju postupno zamjenjuje krmnom smjesom – starterom. Potonja je smjesa nešto jednostavnijeg sastava i sadrži oko 20 posto sirovih bjelančevina. Njome se prasad odbijena s tri tjedna hrani do otprilike 42. dana života, odnosno dok ne postigne tjelesnu težinu od 15 kg. Poslije 42. dana života prasad se hrani smjesom za životinje u porastu, odnosno grover smjesom. Tu se krmnu smjesu upotrebljava sve do stavljanja prasadi u tov, tj. dok ne dostigne tjelesnu težinu od 25 kg ili do izdvajanja za rasplod.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here