Primorski vrijesak kao pčelinja paša

760

Primorski vrijesak raste na vapnenačkim područjima Sredozemlja. U našoj je zemlji vrlo rasprostranjena biljka na kršu Cme Gore, Hercegovine, Dalmacije, dijela Bosne, Like i Hrvatskog primorja.

Satureja montana

Vrijesak je trajni odrvenjeli grmić do 40 cm visok. Iz drvenastog dijela svakog proljeća izbiju guste mladice, a u jesen djelomično propadnu.

Listići su usko lopatasti i zatupljeni. Vrijeska ima dvije vrste: bijeli i ljubičasti. Cvati u kolovozu i rujnu. Bijeli vrijesak raste do 600 m nadmorske visine, a ljubičasti na višim planinama, dok ga ispod 400 m nadmorske visine nema. Poredak krajeva u kojima počinje cvatnja vrijeska obrnut je poretku krajeva u kojima počinje cvatnja kadulje. Dok kadulja počne cvasti pokraj mora, a završi na planinama, vrijesak počne na planinama, a završi pokraj mora. Prvi cvjetovi vrijeska mogu se pokazati već na koncu srpnja ili prvih dana kolovoza.

Kad tako rano počne sa cvatnjom, može se od njega očekivati rekordna paša. Češće vrijesak počne cvasti u polovini kolovoza. Cvatnja mu zavisi o kiši koja na kršu teško dolazi. Glavna cvatnja traje oko 30 dana. Od vrijeska nema medonosnije biljke, ne samo po dnevnim prinosima nego i po ukupnoj količini meda što je pčele s njega saberu.

Nijedna druga pčelinja paša nije toliko uzbuđivala pčelare i pokretala na duge selidbe hiljade košnica pčela kao vrijesak. Često puta to je bilo uzalud. No bilo je i dobrih godina, samo su rijetke. Najbolje je vrijesak medio godine 1929, 1937, 1943, 1948, 1951, 1953. i 1963. Dakle, razmaci između rekordno dobrih godina dosta su dugi. Najveći dnevni prinosi zabilježeni su godine 1951. do 13,50 kg. Godine 1963. cvao je i medio dugo, pa su na nekim mjestima iznad Sinja na Kamešnici jake zajednice imale prosječne prinose od 150 kg meda po košnici.

Još nikom nije uspjelo da bar približno odredi kad će vrijesak mediti, a kad neće. Mislilo se da mu je za vrijeme rasta potrebno dosta kiše. Ali se pokazalo da nije dobro da prije cvatnje bude previše bujan jer ga i kraća suša može lako spržiti. Najbolje je kad vrijesku dobro nakisne upravo pred samu cvatnju, ali da onda ostane lijepo vrijeme, bez bure. Vrijesak najviše izraste za vrijeme same cvatnje. Onda razvije mnogo cvijeta i medi. Ako vrijesak zamedi prvih 8—10 dana i počne davati prinose 3—4 kg na dan, možemo se nadati da će do kraja cvatnje dobro mediti. Rekordnim godinama 1951. i 1963. prethodile su godine 1950. i 1962. koje su bile vrlo sušne, ali vrijesku nije smetalo a iza vrlo sušne godine dade rekordnu pašu. Od bijelog vrijeska med je svijetložut i malo zelenkast, a od ljubičastog nešto tamniji. Jedan i drugi jakog je mirisa po biljci, vrlo ugodnog okusa.

Ide u red najfinijih vrsta meda. Kad je bez primjesa drugog meda, može ostati do godinu dana tekuć. Pčele na njemu dobro zimuju.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here