Cvatnja vinove loze

Cvatnja počinje odvajanjem latica na osnovi cvijeta a ne pri vrhu kao kod većine drugih biljaka. Vrhovi latica savijaju se prema gore u obliku zvjezdice, prašnici se izravnaju i izbace kapicu.

Stariji su vinogradari dobro znali kako zbog velike osjetljivosti vinove loze, u ovoj fazi (u cvatnji) treba izbjegavati sve agrotehničke mjere i proljetne radove (zalamanje lastara, prihranjivanje, zalijevanje i sl.) jer time samo možemo negativno djelovati na tijek oprašivanja i oplodnje vinove loze. Osim toga, svima nam je poznato kako nagla zahlađenja i obilne kiše za trajanja cvatnje vrlo štetno djeluju na oplodnju vinove loze. Posebice su opasni kasni proljetni mrazevi koji mogu nanijeti nepopravljivu štetu cvijetu i tako izravno utjecati na smanjenje uroda grožđa.

Trajanje cvatnje ovisit će o više čimbenika, te se slobodno može ustvrditi kako ona varira zavisno od vinograda do vinograda. Uostalom to je razumljivo, jer se vinova loza uzgaja u različitim proizvodnim područjima i sa različitim sastavom sortimenta. Međutim, znakovito je kako jedan cvijet cvate tri do četiri dana, jedan grozd (cvat) pet do deset dana, jedan trs od osam do dvanaest dana i na koncu jedan vinograd od dvanaest do dvadeset dana. A cvatnja počinje odvajanjem latica na osnovi cvijeta a ne pri vrhu kao kod većine drugih biljaka. Vrhovi latica savijaju se prema gore u obliku zvjezdice, prašnici se izravnaju i izbace kapicu. Potom dolazi do oslobađanja peludnih zrnca koja se dalje posredstvom vjetra i kukaca raznose širom po vinogradu.

Nakon što dođe do oprašivanja i oplodnje, iz plodnice će se razviti bobica, a njuška i vrat tučka osuše se i otpadnu. Na vrhu bobice ostaje tamni ožiljak u obliku točkice. Spomenimo još i kako cvjetanje počinje kada dnevne temperature pređu 15 stupnjeva C, dok je optimalna temperatura za nesmetano oprašivanje i oplodnju negdje između 25 i 30 stupnjeva C. Međutim, za to je osim povoljne temperature neophodna i umjerena vlažnost. Drugim riječima, suho i vjetrovito vrijeme negativno se odražava na oplodnju vinove loze, a što je slučaj i s kišom te naglim zahlađenjima. Ali, svi cvjetovi u grozdu neće se oploditi te će od njih 150 do 1000, koliko ih može biti prisutno u jednom cvatu, otpasti oko 50 posto. Zbog te «prirodne selekcije» na kraju će se u jednom grozdu razviti od 100 do 700 bobica.

Neke sorte vinove loze uvijek imaju lošu oplodnju. Primjerice, u Hercegovini je to slučaj sa sortom Blatina koji ima ženski cvijet pa joj treba dobar oprašivač. Kod drugih sorti kao problem slabe oplodnje često je nedostatak bora. Kako bi se to izbjeglo, vinovu lozu treba prskati pred cvatnju, nekim od gnojiva na osnovi bora. Izvor: Green Garden