Izbor sorti oraha

Poznato je da orah kasno dolazi u rod i da se u uzgoju sporo stječu iskustva. Osim toga, mi nemamo dovoljno iskustva s uzgojem oraha u monokulturi i u komercijalnim voćnjacima.

K tome treba dodati i činjenicu da u nas nisu još obavljena sustavna pomološka istraživanja sorti oraha, a pogotovo nemamo rezultata komparativnih istraživanja u sortnim pokusima ovisno o ekološkim uvjetima proizvodnog prostora, odnosno, u pojedinim ekološki različitim područjima u našoj zemlji.

Danas se za uzgoj predlažu sorte s velikim potencijalom rodnosti. To su sorte koje se dobro razgranavaju, a donose rod ne samo na vrhu već i iz lateralnih pupova, pa krošnje imaju veliku rodnu površinu. Manje prirode daju sorte koje rode samo iz vršnih pupova izbojaka. Zatim je važna veličina ploda, randman i kvaliteta jezgre.

Kasniji početak vegetacije i kasnija cvatnja smatraju se velikom prednošću jer se izbjegavaju štete od proljetnih mrazova. Nadalje se velika pažnja poklanja pitanju otpornosti prema raku (Xantomonas juglandis) i gljivičnim bolestima (Gnomonia juglandis). Sorte oraha mogu se dijelom oploditi i vlastitim polenom, ali je tada rodnost manja a javljaju se i drugi problemi vezano uz vrijeme cvatnje muških i ženskih cvatova. Premda se sorte oraha mogu oploditi vlastitim polenom, ipak je u voćnjake potrebno unijeti 2 ili 3 sorte. Naime, u oraha razlikujemo dihogamiju i homogamiju.

Dihogamija je pojava da muški i ženski cvatovi ne cvatu u isto vrijeme. Događa se da prije cvatu muški (protandrija) nego ženski, ili pak prije cvatu ženski (protaginija) nego muški. Kada istovremeno cvatu muški i ženski, govorimo o homogamiji. Treba više sorti unijeti u voćnjak jer postoji variranje u redoslijedu cvatnje, a u velikoj mjeri prirod sorte ovisi i o klimatskim prilikama godine. Uz veći broj sorti veća je vjerojatnost da će bolje uspjeti međuoprašivanje i međuoplodnja te osigurati redovite i veće prirode. Kod izbora sortimenta i rasporeda sorti u voćnjaku što se daje u planu sadnje, veliku važnost ima podudarnost vremena cvatnje muških inflorescenci sorte oprašivača sa vremenom cvatnje ženskih cvatova. Orah je anemofilna biljka što znači da se polen prenosi vjetrom.

Kod rasporeda sorti oprašivača važno je znati i učestalost i smjer puhanja vjetra u vrijeme cvatnje. Od velikog broja sorti za uzgoj u našoj zemlji predlažemo sljedeće iz pojedinih zemalja. Od slovenskih sorti za uzgoj mogu biti prikladne Elit, Haloze i Petovio.

Elit

Elit je selekcija Zavoda za voćarstvo u Mariboru (autor Tatjana Hlišič). Stabla su slabe bujnosti a obilno rode. Kasno počinje vegetaciju a rano završava. Sorta je vrlo otporna prema Gnomonii juglandis. Protaginična je, tj. prije cvatu ženski nego muški cvatovi. Plod je lijep, prosječne mase oko 10 g, a randman jezgre iznosi 48 %. Jezgra je lijepe boje. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom području.

Petovio

Petovio je nova sorta dobivena u Zavodu za voćarstvo u Mariboru (autor Tatjana Hlišič). Stabla su srednje bujnosti i vrlo rodna. Protandrična je. Plod je lijep, prosječne mase oko 10 g, a randman jezgre iznosi 54 %. Preporučuje se za kontinentalno i mediteransko područje.

Haloze

Sorta potječe iz Zavrča (Haloze, Slovenija). Odlikuje se srednje bujnim do bujnim rastom. Vegetacija počinje relativno kasno. Cvate srednje rano. Prikladna je za uzgoj oraha u vinogradarskim predjelima, gdje je opasnost od pozebe manja. Plodovi dozrijevaju početkom listopada. Plod je srednje velik (10,6 g). Jezgra je tamnožuta i vrlo kvalitetna. Randman jezgre iznosi 54,7 %. Ne raspolažemo podatcima o redoslijedu cvatnje muških i ženskih cvatova niti ocjenom prikladnih oprašivača. Inače je sorta u određenoj mjeri, ovisno o klimatskim prilikama u doba cvatnje, manje ili više samooplodna.

Od stranih sorti kao prikladne za uzgoj u kontinentalnom području predlažu se Novosadski kasni, Šampion i Tisa.

Novosadski kasni

Novosadski kasni je nova sorta selekcionirana na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu (autor M.Korač). Sorta je manje bujnosti, a dobro rodi i na lateralnim izbojima. Kasno počinje vegetaciju (u svibnju), a završava relativno rano, kao i bugarske sorte. Gotovo istovremeno cvatu muški i ženski cvatovi (homogamija). Prikladan oprašivač je češka sorta Jupiter. Plodovi su lijepi, prosječne mase 10,5 g. Randman jezgre iznosi oko 54 %, a boje je svijetle. Jezgra sadrži oko 63 % ulja. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom području.

Šampion

Šampion je nova sorta dobivena na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu (autor M. Korač). Kasno počinje, a rano završava vegetaciju. Srednje je bujna i vrlo rodna. Dosta je otporna prema bolestima. Cvatnja je protandrična. Plod je vrlo lijepog izgleda (sličan sorti Esterhazi II). Prosječna masa ploda iznosi više od 14 g. Jezgra je lijepa, svijetle boje, a randman jezgre iznosi oko 58 %. Sadrži oko 67 % ulja i 18,6 % bjelančevina. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom području.

Tisa

Tisa je nova sorta, dobivena u Institutu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu (autori D. Slović, S. Cerović, B. Gološin). Kasno počinje a rano završava vegetaciju poput sorte Šejnovo. Sorta je racemozna (rodi u grozdovima). Na grozdu može biti i do 20 ženskih cvjetova, no zbog toga što su plodovi vrlo veliki u grozdu ih ostane najviše od 7 do 8 komada. U većini godina skupa cvatu muški i ženski cvatovi (homogamija). Plod je vrlo velik (oko 15 g), što je prava rijetkost za grozdaste forme oraha. Okruglasta je oblika. Randman je oko 51 %. Jezgra sadrži oko 68 % ulja.

Novosadski rodni

Sorta je dobivena u Institutu za hortikulturu na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a selekcionirali su je M. Korač, D. Slović, M. Rudić i S. Cerović. Matično stablo od kojeg je uzeta bilo je staro 40 godina, a odlikovalo se bujnim rastom, okruglom krošnjom i vrlo obilnom rodnošću, jer rodi i na lateralnim izbojcima. Vegetacija traje kratko – kasno počinje (kraj travnja, početak svibnja), a završava kada i u većine ostalih sorti. Ova je sorta prikladna za područja gdje se češće javljaju proljetni mrazovi, koje zbog kasnijeg kretanja vegetacije izbjegne. Plod je srednje velik (104 g). Jezgra je svijetložuta i kvalitetna. Randman jezgre iznosi 54,4 %.