Zanimljivosti o orahu

5437

Obični orah, pitomi orah (Juglans regia) je do 30 m visoko drvo, promjera do 2 m, široke i rijetke krošnje, rasprostranjeno na području Balkanskoga poluotoka, Male Azije, Irana, Afganistana, sjeverne Indije, Kine, Koreje i Japana.

Kora je siva, do 2 cm debela, dugo tanka i glatka te uzdužno svjetlije isprugana; u starosti je uzdužno izbrazdana. Korijenski sustav je vrlo razvijen, s dubokom žilom srčanicom i mnoštvom postranoga korijenja. Izbojci su debeli, zelenkastosmeđi do sivosmeđi, nerijetko koljenčasti, goli i sjajni ili sitno dlakavi, često posuti svjetlijim lenticelama. Pupovi su zavojito raspoređeni, smeđi ili zelenkastosivi, s 2-4 fino dlakave, sivosmeđe ljuskice.

Listovi su neparno perasti, dugi 20-40 cm, naizmjenični, sjajnozeleni. Sastavljeni su od 5-9 eliptičnih do duguljasto jajastih liski sa šiljastim vrhom, dugih 6-12 cm i širokih 3-6 cm, karakterističnoga mirisa. Vršna liska neznatno je duža i na dužoj peteljčici. Cvjetovi su jednospolni, muški u prostranim, debelim, zelenkastim resama, dugim do 10 cm, na prošlogodišnjim izbojcima, cvatu u travnju, prije listanja. Ženski cvjetovi su pojedinačni ili u manjim skupinama po 2-4, na vrhovima ovogodišnjih izbojaka, cvatu u travnju i svibnju, poslije listanja. Plod je okruglasta koštunica promjera 4-5 cm, u početku sa zelenim i površinski glatkim plodnim ovojem (usplođem). Kad plod sazrije, usplođe nepravilno raspuca te ispu- šta drvenastu, svijetlosmeđu, tanku i površinski naboranu koštunicu, koja uzdužno puca na dvije polovice.

Sjemenka je žućkastobijele boje, izrazito nepravilnog oblika i kvrgava, masna i hranjiva, s dosta orahovog ulja. Plod dozrijeva tijekom rujna i listopada, a drvo počinje plodonositi oko petnaeste godine, roditi svake godine pomalo, a obilno svake druge.

Bez organiziranog uzgoja u Hrvatskoj – Obični orah je biljka koja raste u mješovitim listopadnim šumama, šikarama, a doživi starost i do 300 godina. Zahtjevan je prema tlu, a traži duboka, rahla i neznatno vlažna zemljišta, pretežito na vapnencu. Vrlo je osjetljiv na hladnoću, posebice mrazove. U Hrvatskoj je najviše raširen na brežuljkastim terenima Hrvatskoga zagorja, na području Požege, Koprivnice, Bjelovara, Daruvara, Kutine, Siska, Jastrebarskog, Ozlja. U istočnoj Slavoniji raste u okolici Vukovara i Iloka, a ima ga i u Baranji te u Istri i Dalmaciji (Split, Zadar). Njegova rasprostranjenost u nas više je zasluga povoljnih klimatskih i pedoloških uvjeta nego organiziranog uzgoja, jer se uzgaja na ekstenzivan voćarski način, pojedinačno ili u manjim grupama, a rjeđe u plantažama.

U ondašnjem jastrebarskom Šumarskom institutu 1976. godine počelo se raditi na selekciji običnog oraha, a konačni je cilj bio ustanovljavanje hrvatske sorte i njeno širenje kao voćkarice te kao vrlo vrijednog šumskog drveta. Istraživanja su pokazala da dvije korištene bugarske sorte ne odgovaraju po svojim fenološkim značajkama kontinentalnom području Hrvatske.

Široka uporabna vrijednost – Zbog izrazito razgranatoga korijenskog sustava i duboke žile srčanice te guste krošnje, obični orah je značajan za sprječavanje erozija i klizišta. Ubrajamo ga među najznačajnije vrste drveća u svijetu, a nijedna od njih ne daje toliko dragocjenih proizvoda. Naime, osobito je cijenjen zbog svoje široke uporabe u ishrani, medicini, farmaciji, prehrambenoj, drvnoj i kožnoj industriji, no nijedna drvenasta vrsta u Hrvatskoj nije toliko zapostavljena. Orahovo drvo vrlo je traženo u drvnoj industriji, a njegovi furnirski trupci imaju posebnu ekonomsku vrijednost te su skuplji od hrastovih.

Crni orah (Juglans nigra) je do 50 m visoko šumsko drvo ravnoga debla, promjera i do 3 m, koje potječe iz istočnoga dijela Sjeverne Amerike. Karakteristično je njegovo vitko stablo s visoko smještenom krošnjom, neznatno užom i manjom od krošnje običnog oraha. Kora debla je siva, u starijoj dobi duboko uzdužno izbrazdana. Izbojci su debeli, smeđi te obrasli bjelkastim do žućkastosivim, čekinjastim dlačicama. Pupovi su lisni i cvjetni, sa svjetlosmeđim ljuskicama i zavojito su razmješteni. Vršni su pupovi sitniji nego kod običnog oraha. Listovi su neparno perasti, aromatični, dugi 30-60 cm, sastavljeni od 15-19 jajastih do kopljastih liski, dugih 6-12 cm i 2,5-3 cm širokih. One su šiljastoga vrha, fino i nepravilno napiljenoga ruba i asimetrične osnove, a vršna liska nerijetko nedostaje ili je izrazito mala. Cvjetovi su kao kod običnog oraha, no muške rese i njuške tučkova su vitkije. Vrijeme cvatnje je od travnja do lipnja.

Plod je okruglasta koštunica velika 4-5 cm, s debelim plodnim ovojem koji je u početku svjetlozelen, kasnije crn i ne raspucava se nego istrune. Drvenasta ljuska koštunice je smeđecrna, debela i vrlo tvrda, uzdužno sitno i nepravilno izbrazdana. Na jednu je stranu kratko ušiljena, a jezgra je mala (2,5-4 cm) i jestiva. Stabla počinju plodonositi u starosti 8-10 godina.

Sivi orah (Juglans cinerea) je do 30 m visoko stablo istočnoga dijela Sjeverne Amerike, koje je po uzrastu, krošnji i boji kore slično crnom orahu. Kora je siva, duboko izbrazdana, u brazdama žute boje. Izbojci su srednje debeli, sivosmeđi ili sivi, pokriveni sitnim dlačicama i svjetlijim lenticelama. Pupovi su otklonjeni od izbojka, pokriveni mnoštvom ljuskica. Listovi su izrazito krupni, dugi 30 – 60 cm, dlakavi s obje strane, sastavljeni od 11-17 duguljasto kopljastih liski (6-15 cm). Ženski cvjetovi su po 6-8 zajedno. Plodovi su sjedeći, na zajedničkoj dršci, duguljasto jajoliki (elipsoidni), dugi 7-10 cm, sa svjetlosivim ovojem koji se ne raspucava nego na plodu istrune. Koštunica je drvenasta, crna, oštro izbrazdana, s osam uzdužnih bridova, ušiljena, sastavljena od dvije polovice, s malom, nejestivom jezgrom. Ovaj orah ima skromnije zahtjeve na stanište od crnog oraha, podnosi pliće i slabije tlo, veću zasjenu, otporniji je protiv mrazeva. Po vrijednosti drveta zaostaje iza crnog oraha.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.