Ekološki uzgoj vinove loze

3288

Ekološkom uzgoju posljednjih desetljeća daje se prednost pred konvencionalnim i integriranim načinima proizvodnje u svim tradicionalno vinogradarskim zemljama. Nasuprot tom europskom, a i svjetskom trendu, u Hrvatskoj je u sustavu ekološke proizvodnje svega 308 ha pod vinovom lozom.

Ekološka ili organska poljoprivredna proizvodnja je zakonski definirana kao « Poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka i krajobraza, povećanje prinosa i otpornost biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima».

Upravo kemijska sredstva koja se koriste za borbu protiv bolesti i štetočina i uporaba mineralnih gnojiva u konvencionalnoj proizvodnji su najveća smetnja održivom gospodarenju prirodnim resursima. Smanjenjem primjene pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija, te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede možemo Zemlju sačuvati za buduće naraštaje i konzumirati nadziran i označen proizvod.

Sva ranije navedena gospodarstva koja su u sustav ekološke proizvodnje ušla upisom u Upisnik ekoloških proizvođača pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja morala su provesti 3 godine u tzv. «prijelazno organskoj – ekološkoj proizvodnji». Prijelazni period se određuje radi čišćenja tla, odnosno otklanjanja ostataka pesticida u tlu do pravilnikom određene prihvatljive razine i usvajanja agrotehnike ekovinogradarstva, jer samo u zdravom tlu raste zdrava biljka.

Stoga je kod ekološke proizvodnje nužno iz primjene isključiti ili staviti pod nadzor:

  • mineralna gnojiva i pesticide (klorirani ugljikovodici, organski fosfati i karbamati), poliklorirane bifenile, atrazinske herbicide);
  • teške metale i potencijalno toksične elemente (kadmij, živa, olovo, molibden, kobalt, nikal, bakar, krom i cink, ali i molibden, arsen, zlato, aluminij i dr.);
  • biostimulatore (hormonski preparati i tireostatici);
  • lijekove (antibiotici, sulfonamidi i druga kemoterapeutska sredstva u veterini);
  • nitrate i nitrite;
  • sjemenski odnosno sadni materijal proizveden na «konvencionalan» način;
  • genetski modificirane organizme (biljne i životinjske).

Gnojidba u ekološkom vinogradarstvu nema samo ulogu osigurati vinovoj lozi hranjiva nego i poboljšati plodnost tla poticanjem aktivnosti živih organizama u tlu na aktivnost. Osim zelene gnojidbe leguminozama, u ekološkom vinogradarstvu primjenjuje se gnojidba stajskim gnojem, kompostom, kominom, slamom, komercijalnim organskim gnojivima (uz suglasnost nadzorne stanice), morskim algama i proizvodima od algi, biodinamičkim i homeopatskim preparatima. Količina biljkama dostupnog dušika u tlu ne smije biti veća od 70 kg/ha godišnje, odnosno 150 kg/ha u trogodišnjem razdoblju. Mineralna gnojiva dopuštena za dopunsku gnojidbu su kameno brašno poznatog sastava, kalij-magnezij, ali uz prethodnu analizu i preporuke nadzorne stanice, sirovi fosfati poznatog podrijetla i sastava s dopuštenim sadržajem teških metala, sporo razgradivi gnojidbeni vapnenci (kalcijev karbonat, dolomitni vapnenac, vapnenci od školjki i algi) i magnezijski dodaci, mineralni kalij niskog sadržaja klora, magnezijska gnojiva i mikroelementi (elementi u tragovima). Od aktivatora kompostiranja dopušteni su mikrobiološki aktivatori, biodinamični i biljni pripravci (čajevi, ekstrakti).

U ekološkom vinogradarstvu iako je zabranjena uporaba sintetičkih sredstava ne znači da nije dopušteno nikakvo „prskanje”. Loza se može tretirati sredstvima koja jačaju nespecifičnu otpornost biljaka i agroekološkog sustava, a nisu izravno usmjerene protiv bolesti i organizama životinjskog podrijetla: biljni preparati (čajevi i ekstrakti), preparati od algi, propolis, mlijeko i proizvodi od sirutke, homeopatski i biološko-dinamički preparati.

Jedna od najznačajnijih mjera u regulaciji bolesti i štetnika u vinogradu obzirom na izraziti monokulturni karakter je povećanje broja i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta pri čemu zatravljivanju pripada počasno mjesto. No, pri izboru zaštitnih sredstava bitno je odabrati ona koja ne narušavaju prirodnu ravnotežu u agroekološkom sustavu i ne opterećuju okoliš opasnim kemijskim tvarima.

Sigurnost i kvaliteta hrane je osnovni preduvjet za osvajanje ne samo domaćeg nego i globalnog tržišta, stoga pred nama stoji veliki izazov da krenemo od prijave postojeće ili nove proizvodnje nadzornoj stanici, a pritom ćemo se educirati i svladavati sve prepreke baš kao što to čine naši vinogradari sa početka priče.

1 komentar

  1. Pozdrav svima,

    Razmisljam o ekološkom vinogradu, znam ponešto o ekološkim pripravcima za špricanje voća i povrća. No dali mi netko može preporučiti koje međuredne kulture da uzgajam ispod vinove loze a da nisu neprijateljski raspoložene prema lozi. Znam da bijeli luk ima mnoga anti bakteriološka svojstva i da se preporučuje kod uzgoja povrća za sadnju u medju redovima, dali se to može primjeniti i za vinograd, te koje još biljke možemo saditi da djeluju preventivno na razvoj negativnih bakterija.
    Molim odgovor na email.

Odgovori na Ive Otkaži komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.