Pepeljasti smrčak

3864

Smrčak se pojavljuje  između 800 i 1200 m nadmorske visine, kraj jela, odnosno topola u kržljavoj travi na šumskim čistinama, uz vanjski rub šume, u jarugama, po rubu krčevina i zgarišta.

smrcak

Klobuk smrčka promjera je 3-6 cm, visok, a na donjoj, najširoj od stručka izbačenoj strani, širok 2,5-4. Dakle, jajoliko izduljen i nagore uži, no skoro redovito nesimetričan, tako da s jedne strane može biti gotovo pravolinijski ravan, a samo s druge zaobljen lučno.

Glavna, uzdignutija i deblja (često dvostruka) rebra čine krupnije jamice; iz njih se na nižoj razini granaju sekundarna, tanja rebra, što opet međusobno grade manje jamice u dubini većih. Uzdužna rebra su kontinuirana, ali ne teku cijelom dužinom paralelno, osobito u gornjoj polovici naginju krivudanju i gradnji zavoja. Poprečna rebra ne samo da su slabija nego se ponekad i prekidaju ne dosežući nasuprotno rebro, tako da jamica ostaje s jedne strane otvorena unutar krupnije. Jamice su inače nepravilne, polulabirintne, na jednu stranu izduljenije, no gotovo uvijek četvorokutne, a većinom paralelopipedne.

Sasvim mladi klobuk bude skoro bijel, no i on ubrzo dobiva osnovnu pepeljastosivu boju. Ponekad bude i ružičastomesnate boje, ponekad tu i tamo i s ljubičastim dahom, a glavna rebra budu i crna. Plodnica se nalazi samo u jamicama, ona je, dakle, besplodnim rebrima ispresijecana na polja. Iz tih jamica ispada otrusina.
Otrusina krem boje.

Stručak 4-6/1,5-2,5 bijel, malo požuti s vremenom, ponekad bude djelomično »roza«. Pravilno valjkast, na dnu samo iznimno malo širi. Gol, nije osut zrncima. Šupalj, kao i klobuk.

Meso je bijelo, s unutarnje strane sivkasto i osuto zrncima. Doima se voštano; dosta elastično, ali ne žilavo. Okus mu je sladak ( ne jesti sirovoga!), miris vrlo fin, no teško odrediv. Sušenjem dobiva još jednu bolju aromu kao besplatan dodatak.

Najmasovniji kraj smrčka je između 800 i 1200 m, nešto manje kraj jela, odnosno topola u kržljavoj travi na šumskim čistinama, uz vanjski rub šume, u jarugama, po rubu krčevina i zgarišta. Malobrojnije se javlja i u nizinama uz tekućice, na plavnim područjima kad se voda povuče, a ponekad i po nasipima pruga i cesta; kraj smeća rjeđe.

U planinama se javlja čim počne kopniti snijeg, cesto i kraj snijega, u prosjeku već od IV pa do polovice V mjeseca; na nižim položajima već od III, no sve to ovisi o stvarnom, a ne kalendarskom kraju zime.

1 komentar

Odgovori na Nadica Otkaži komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.