Zimzelene biljke na okućnici

2823

Neke zimzelene biljke cvatu i stoga su još dekorativnije. Jedna od najatraktivnijih je rododendron.

Izvor: Wikipedia
Izvor: Wikipedia

Postoji velik broj sorata koje se razlikuju po veličini, boji lista i boji cvijeta. Cvatu u svibnju, a sade se na svijetlim i sjenovitim mjestima. Traže kiselo, dobro drenirano ali i vlažno tlo bogato humusom. Ako rododendron namjeravate saditi na vapnenastom tlu, tada iskopajte jamu dvostruko veću nego što je korijenova bala i na dno stavite 5 dijelova komposta uz 3 dijela pijeska. Osim rododendrona, postoji još nekoliko zimzelenih biljaka koje cvatu a to su mahonija, fotinija, stranvezija i zimzelena udikovina.

U malenom vrtu teško će moći rasti zimzeleno drvo, npr. jela ili bor visine 20 ili 30 metara, no to nikako ne znači da u malom vrtu ne možete posaditi zimzeleno drvce ili grmić patuljastog rasta. Tako će i vlasnici posve malih vrtova moći uživati u ljepoti zimzelenih biljaka. U malim vrtovima mogu se saditi patuljaste vrste rododendrona- Rhododendron forsetii ili R. repens. Patuljasta lovorvišnja (Prunus laurocerasus „Mount Vernon“) nema odveć atraktivne cvjetove, no njezin su ukras lijepi, sjajni listovi. Ovaj grmić naraste oko 30 cm u visinu i 70 cm u širinu.

Pačempresi, tuje i borovi također imaju patuljaste sorte. Pačempres „Nana Gracilis“ patuljasta je sorta koja sporo raste, a njezina visina iznosi 2 do 3 m. Tu je i patuljasta sorta crnog bora „Nana“ koji također sporo raste i njegova je visina do 3 m. Dok su ove biljke mlade i male, potrebno je uzgajati ih bez trajnica u blizini kako ih ne bi zagušile. Prikladne biljke za uzgoj uz patuljasto zimzeleno bilje su niske trajnice- pokrivači tla, poput ivice ili portenšlagovog zvončića.

Ukoliko su vam uobičajene zimzelene biljke poput pačempresa, tuja, jela, borova i ostalih odveć jednostavne i monotone, možete posaditi kakvu zimzelenu biljku koja se odlikuje neobičnim oblikom krošnje ili neobičnim iglicama. U priobalju se tako može uzgajati araukarija (Araucaria araucana). Krošnja ovog drveta je isprepletena, a najveći su ukras njezine trokutaste kožaste iglice. Kao mlada je osjetljiva na mraz, a kasnije je potrebno redovito zalijevati tijekom ljeta. Neobične iglice ima i japanska kriptomerija (Cryptomeria japonica „Cristata“). Ovo drvo naraste desetak m u visinu, dok u prirodi naraste znatno više, do 40 m. Nekoliko njezinih iglica čine tvorevine koje su nalik pijetlovoj krijesti. Lijepe su i iglice japanskog bijelog bora (Pinus parviflora), sivoplave su boje i spiralnog oblika. Ovaj bor naraste do 2 m visine, kompaktnog, gustog rasta. Viseći oblik, poput žalosne vrbe, ima Veitcheva jela (Abies veitchii „Pendula“) i himalajski cedar (Cedrus deodara „Blue Snake“).

Sve zimzelene biljke neobičnog oblika krošnje traže dosta slobodnog prostora kako bi mogle stvoriti svoj neobičan oblik.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.