Zanimljivosti o krizantemama

Doista možemo ustvrditi kako se posljednjih godina hortikultura groblja razvila usporedo s kulturom njegovanja zelenila. Od biljnih vrsta, u tom pogledu prednjače krizanteme koje se koriste za pravljenje vijenaca, kita cvijeća i drugih ukrasa radi uljepšavanja grobova za blagdan Svih svetih.

I dok se u razvijenim europskim zemljama na grobove donosi sve rezano cvijeće, pa čak i ukrasno povrće, kod nas taj trend ukrašavanja nije još uvijek našao plodno tlo. Zbog toga, se za blagdana Svih svetih isključivo traži krizantema koja je, htjela to ili ne, silom prilika postala grobnim cvijećem. A u razvijenom svijetu ta ista krizantema se koristi i za uređenje unutrašnjeg prostora te za ukrašavanje stolova u različitim svečanim prigodama. Na otvorenom pak prostoru, krizanteme posađene u lonce ili druge posude, na najljepši mogući način oživljavaju trgove, terase i balkone.

Domovina krizantema je istočna Kina u kojoj su bile poznate još prije Kristova rođenja. Iz Kine je prenesena u Japan gdje je za kratko vrijeme postala carsko obilježje. Tako je danas krizantema Japancima sveti cvijet i simbol smionosti, čestitosti i odanosti, te se najviše koristi za ukrašavanje hramova. Zanimljiv je i podatak da su Europljani krizanteme najprije upoznali s oslikanih svilenih kimona dok su koncem 17. stoljeća u Europu došli i prvi oblici «živih» krizantema. Međutim, krizantema u Europi nije odmah prihvaćena već je trebalo
proći čak stotinu godina da se njenom uzgoju i širenju prida veća pažnja. U novije vrijeme se pak na njenoj selekciji i oplemenjivanju radi puno više a rezultat takvog rada je mnoštvo kultivara kojih danas ima više od pet tisuća. Uostalom, od svega ukrasnog bilja za rez jedina je krizantema selekcionirana u toliko velikom broju raznolikih oblika cvata i boja.

Drevni su i raznovrsni običaji sjećanja na pokojnike. U zapadnome civilizacijskom krugu, kršćanskome, a osobito katoličkom, Svi sveti dan su kada grobne humke uređuju i oni koji to tijekom ostalih trista i nešto dana nemaju običaj, koji to ne vezuju uz religiju i vjerovanje u život poslije smrti nego uza sjećanja na najbliže kojih više nema. Na neki način, nastojimo se iz zahvalnosti sjetiti dragih pokojnih te se nadamo da će nas i to malo, kratkotrajno ukrašavanje grobnica udaljiti od boli što je izazvala smrt nama bliskih osoba.

Bilo kako bilo, lijepo se sjetiti naših pokojnih i lijepo je vidjeti kako se masa ljudi slijeva na groblja koja tih dana bivaju ukrašenija nego ikada. Upravo tu, primat nad ostalim cvijećem preuzima krizantema koja svojom raskošnom a opet skromnom cvatnjom, govori više od ičega.

Međutim, grobove treba uređivati i njegovati tijekom cijele godine, kroz sva godišnja doba i različite prigode, primjerice obljetnice. Ali, ni u ukrašavanju grobova ne treba pretjerivati jer treba znati kako su sjećanja ipak trajnija i od mramorna spomenika i od sezonskog zelenila, a napose od jeftinog plastičnog, svilenog i papirnatog «cvijeća».