Kora debla platana je svijetla, žutozelenkaste boje, sa svjetlijim i tamnijim glatkim plohama, karakteristična po ljuštenju u ovećim, tankim ljuskama; zrele mladice imaju glatku i golu koru.
Pupovi su čunjasti, obavijeni uzdužno izbrazdanim ljuskicama i skriveni u čunjastoj udubini peteljke te su nevidljivi prije opadanja lišća. Listovi su naizmjenični, jednostavni, trorežnjasti ili peterorežnjasti, s dugom peteljkom i znakovitom nervaturom. Cvjetovi su jednospolni i jednodomni, višesimetrijski, muški i ženski su vrlo slični, skupljeni u glavičaste cvatove koji se nalaze na dugim stapkama. Plodovi su obrnuto čunjasti, na osnovi s čuperkom člankovitih i lomljivih dlačica, a tvore skupni plod, kuglastu glavicu koja se rasipa.
Američka platana, sjevernoamerička platana (Platanus occidentalis) je visoko listopadno drvo izrazito velike i pomalo nepravilne krošnje i uspravnih, račvastih i snažnih grana, koje naraste u visinu 40 do 50 m.
Rasprostranjena je na području istočnih i južnih dijelova Sjedinjenih Američkih Država. Deblo je valjkasto, relativno velike visine i ogoljelo, a prsni mu je promjer približno 3 m. Kora je šarena, u smeđesivim tonovima, ljušti se u manjim ljuskama. Izbojci su koljenčasti, okrugli, goli i sjajni, crvenkastosmeđe, žućkastosmeđe ili zelenkastosmeđe boje. Posuti su istobojnim, sitnim, neznatno ispupčenim lenticelama. Pupovi su zavojito raspoređeni, krupni, čunjasti, zaobljenoga vrha, nešto spljošteni, pokriveni izvana jednom golom i sjajnom ljuskom. Listovi su jednostavni, uglavnom trorežnjasti, polukožasti, dugi i široki 10-22 cm. Odozgo su zeleni, goli i sjajni, a na naličju svjetlozeni, uz žile dlakavi. Srednji režanj široko je trokutast, najčešće kraći od širine svoje osnove. Plojka ima tupokutnu do klinastu ili ravno odsječenu osnovu. Peteljka je znakovita po jako proširenoj osnovi koja pokriva pup. U jesen listovi poprimaju boju žućkastosmeđih do smeđih tonova. Cvjetovi čine glavičaste cvatove, slične visećim lopticama. Plodovi su sitni, obrnuto čunjasti orašćići, s čuperkom smeđih dlaka pri osnovi, a oblikuju okruglaste skupne plodne glavice promjera do 2,5 cm. One su svjetlosmeđe boje, a na stapci gotovo uvijek visi jedna plodna glavica.
Američka platana razmnožava se sjemenom i reznicama koje se lako zakorjenjuju, brzorastuća je i dugovječna vrsta, a doživi starost čak 600 godina. Tijekom uzgajanja voli naplavljena, svježa i duboka tla uz potoke, rijeke i jezera. Stabla su osjetljiva na oštećenja od jakih vjetrova, leda, zračne onečišćenosti. Otpornija je na hladnoću od azijske platane. Zbog isprepletenog korijenja dobra je za stabiliziranje tla i smanjivanje erozije. Kao često stablo i jedno od najvećih u istočnim listopadnim šumama Sjeverne Amerike, raste pored rijeka pojedinačno ili u malim skupinama s drugim drvećem, a samo ponekad u velikim čistim sastojinama. U Europi se rijetko uzgaja kao ukrasna vrsta drveća.
Azijska platana (Platanus orientalis) je visoko listopadno drvo koje naraste 30-40 m, u promjeru 2-4 m, rasprostranjeno u jugoistočnome dijelu Europe te u jugozapadnoj Aziji. Ima snažno deblo i široku, nepravilno razvijenu, izrazito rijetku krošnju. Kora je glatka, šarena, u nijansama smeđe i sive boje, ljušti se u velikim krpama, a u starosti je siva, pločasta, sitno ispucala. Korijenski sustav je vrlo razgranat i snažan te dosta duboko prodire u dubinu i širinu, osiguravajući stabilnost stablima. Izbojci su koljenčasti, okrugli, sjajni, zelenkastosmeđe do crvenkastosmeđe boje, posuti sitnim crvenkastim lenticelama. Pupovi su zavojito razmješteni, crvenkastosmeđi ili zeleni, krupni, čunjasti, dugi 6-9 mm, zaobljenoga vrha, neznatno spljošteni.
Pokriveni su samo jednom, golom i sjajnom ljuskicom. Listovi su jednostavni, naizmjenični, tanko kožasti, dugi i široki 10-20(30) cm, dlanasto razdijeljeni na 5, rjeđe 3 ili 7, oštrih režnjeva koji su pri dnu suženi, duboko i krupno nazubljenog ruba. Lisna je peteljka crvenkasta, ima vrlo proširenu osnovu koja pokriva pup. Listovi u jesen poprimaju smeđu ili zagasito crvenkastu boju. Cvjetovi su jednospolni, u visećim glavičastim cvatovima. Muške su glavice zelene i smještene su u pazušcu listova, a ženske su crvene i nalaze se vršno na izbojcima. Pojedini cvjetići su izrazito sitni i neuočljivi. Vrijeme cvatnje je u travnju, a cvate usporedno s listanjem. Plodovi su okruglaste, smeđe, bodljikaste, skupne plodne glavice, velike 2-2,5 cm, po 3-6 (najčešće 3-4) na dugačkoj, zajedničkoj stapci. Tijekom cijele zime ostaju na izbojcima, a raspadaju se na stablu u vrijeme prvih toplijih proljetnih dana. Pojedini mali plodovi oraščići široki su do 4 mm, čunjasto su ušiljeni i na vrhu zadebljali.
Vegetiranje do 2000 godina – Azijska platana je jednodomna biljka, heliofit (biljka svjetla), doživi starost od nekoliko stotina godina, a može vegetirati i do 2000 godina te dostići prsni promjer od više metara. Raste pretežito na naplavnim staništima, pjeskovitim i šljunčanim riječnim terasama i sprudovima, uz vodene tokove, jezera, no ne podnosi stajaću vodu. Ova staništa nalaze se u zoni polusredozemne listopadne i zimzelene vegetacije, na približno 400-600 m nadmorske visine. Javlja se u reliktnoj zajednici s orahom (Juglando-Planetum orientalis). Kultivirana azijska platana raste na znatno većim visinama, i do 1000 m. Brzo raste i nerijetko se uzgaja kao ukrasno drvo, zbog hladovine duž cesta i u gradskim perivojima, na području Sredozemlja i Orijenta, a kod nas često u Primorju. U Hrvatskoj su poznata dva orijaška stabla u Trstenom kod Dubrovnika, stara čak tristotinjak godina.
Jedno od njih na trgu visoko je oko 50 m, koliki je i promjer krošnje, s promjerom debla 4 m i opsegom gotovo 13 m. To su spomenici parkovne arhitekture, zaštićeni 1961. i 1962. godine. Javorolisna platana, hibridna platana (Platanus x hispanica) je krupno stablo velike krošnje koje naraste u visinu do 40 m, s promjerom do 2 m, a ponekad i više. Vrlo je vjerojatno da je nastala na jugu Europe, poslije otkrića Amerike, kao spontani križanac između unesene američke i samonikle azijske platane. Često se uzgaja kao ukrasno drvo, posebice u drvoredima zapadne i srednje Europe. Korijenski sustav je osobito snažno razvijen te prodire duboko i široko u tlo.
Kora je glatka, tanka (do 5 mm), šarena, u nijansama smeđe i sive boje, ljušti se u krpama. U starijih je stabala u donjemu dijelu debla sitno ispucala. Izbojci su plitko užljebljeni do okruglasti, goli, sjajni, crvenkastosmeđi do zelenkastosmeđi, posuti svijetlim lenticelama. Mladi izbojci su gusto dlakavi. Pupovi su zavojito razmješteni, krupni, čunjasti, zaobljenog ili tupo ušiljenoga vrha, pokriveni jednom ljuskicom. Listovi su dlanasto – režnjasti, 15-25 cm dugi i široki, s 3-5 režnjeva koji su trokutasti do široko trokutasti, a urezi su zaobljeni do tupi. Listovi su krupniji nego u roditeljskih vrsta. Cvjetovi su u visećim glavičastim cvatovima, nalaze se u pazušcima listova. Ženski su uglavnom crvne boje i nalaze se vršno na izbojcima.
Vrijeme cvatnje je u travnju, istovremeno s listanjem. Plodovi su skupni, u obliku okruglastih plodnih glavica koje su bodljikaste, promjera 2-2,5 cm. Najčešće su po dvije na dugačkoj zajedničkoj stapci, dozrijevaju u jesen iste godine, tijekom zime ostaju na izbojcima, a u rano proljeće se raspadaju. Sjemenke služe za hranu pticama i vjevericama. Javorolisna platana je vrsta drveća koja se razmnožava sjemenom i vegetativno. Otpornost na klimatske nepogode i onečišćenost – Za razliku od orijentalnoga roditelja, vrlo je otporna na mraz, vjetar, nije osjetljiva na ispušne plinove i vrlo dobro podnosi suhu gradsku klimu s jakim sunčevim zračenjem. Čini se da je čak tolerantna i na nepovoljno ekstremno sužavanje i betoniranje prostora oko stabla. Stoga je ubrzo postala jedno od najomiljenijih stabala u parkovima diljem Europe. U Hrvatskoj se češće uzgaja od američke i azijske platane.