Koliko paše treba konju?

Količina krme koju pašnjak može dati varira ovisno o godišnjem dobu, botaničkom sastavu pašnjaka, trajanju ispaše i menadžmentu pašnjaka.

Osim onoga što konji konzumiraju, mora se uzeti u obzir i količinu krme koju konji oštete gaženjem. Pravilo je da konj pase, gazi ili oštećuje mjesečno kilogram krme po kilogramu tjelesne mase (Blake, 2010). Stoga, da bi se držao prosječan konj od 500 kg, pašnjak mora proizvesti najmanje 500 kg krme svaki mjesec. Pravilnim upravljanjem ispašom, količina potrebne hrane po konju može se smanjiti za 10 do 20% (Blake, 2010).

Količina krme koju pašnjak može proizvesti ovisi o vrsti pašnjaka (prirodni, sijani, obnovljeni itd.) i godišnjem dobu. Pašnjaci s travama i travno-djetelinskim smjesama tijekom sezone ispaše proizvode više krme nego pašnjaci na kojima raste nesijana, divlja, prirodna vegetacija.

Pašnjaci proizvode krmu sezonski, samo u vegetacijskom dijelu godine, a ni tada ravnomjerno. Najjači porast krme je do lipnja, zatim dolazi do pada tijekom srpnja i kolovoza, pa opet produkcija pašnjaka raste u rujnu, ali manjim intenzitetom. U listopadu se biljke pašnjaka pripremaju za prezimljavanje i treba prestati s napasivanjem. Bilo bi idealno da krma na pašnjaku raste u skladu s potrebama životinja, dakle ravnomjerno tijekom cijele godine jer su hranidbeni zahtjevi životinja ravnomjerni tijekom cijele godine ili se čak povećavaju. Postoji nekoliko načina kako ublažiti taj problem.

Jedan je način da dio pašnjaka ostavimo za košnju i spremanje sijena tijekom najintenzivnijeg rasta kad produkcija pašnjaka nadmašuje potrebe životinja (obično je to razdoblje proljeće/rano ljeto), a u vrijeme smanjenog rasta povećamo površinu pašnjaka.