Suncokret kao ljekovita biljka

2609

Pradomovine suncokreta (Helianthus annuus L.), su Meksiko i Peru, iz kojih su ga 1504. Španjolci donijeli u Europu. Biljka je dobila ime po Suncu.

suncokret

Kod nas je dobio ime po tome što se cijeli cvat u vrijeme cvatnje okreće prema suncu. Prvo iscijeđeno ulje iz sjemenki dobiveno je u Rusiji, u Saratovu 1830. Pripada porodici Glavočika i najveća je biljka iz te skupine, a možda i najomiljenija. Uzgaja se po vrtovima i poljima. Poznato je više sorti koje se razlikuju po veličini i po količini ulja u plodovima. Kako se suncokretovo sjeme nošeno vjetrom zna rasijati na sve strane, možemo ga naći i na željezničkim nasipima, hrpama gnoja ili pustopoljinama, ali ga u takvim slučajevima ne sakupljamo.

Jednogodišnja je biljka čvrstog korijena. Naraste do dva metra visine, s jakom stabljikom na kojoj se nalaze veliki srcoliki listovi, a na vrhu velike žute cvjetne glavice s jezičastim cvjetovima koji tvore žuti vijenac. Iz cjevastih cvjetova nastaje plod. Plod je sjemenka s jakom i masnom jezgrom. Cvate od lipnja do rujna.

U ljekovite svrhe sakupljamo samo biljke iz nasada, ali ulje ne istiskujemo sami.

Ljekovita svojstva:

Sadrži gotovo 23 posto primarnih bjelančevina. U njemu su zastupljene u znatnim količinama i sve esencijalne aminokiseline. Sjeme sadrži oko 50 posto mnogostruko nezasićenih masnoća, od kojih najveći postotak otpada na esencijalnu linolensku masnu kiselinu kao važnu prethodnicu omega 6 masnih kiselina, za koje je poznato da snižavaju razinu kolesterola u krvi. U znatnom postotku sadrži i oleinsku kiselinu. Suncokretovo sjeme ima veliku količinu vitamina E, kao preventivu razvoju karcinoma. Sjemenke su dobar izvor i raznih minerala: kalcija, fosfora, magnezija, natrija, kalija i željeza, kao i vitamina, naročito B kompleksa i A vitamina. S obzirom na bogatstvo vitamina koje sadrži trebalo bi ga redovito koristiti u prehrani.

Cvijet zajedno s listovima i stabljikom dobar je za pripravu tinkture koju možemo koristiti za liječenje gripe, malarije, groznice, plućnih bolesti i sl. Sjemenke suncokreta u današnje vrijeme izvrsna su i neophodna hrana za rad našeg mozga, posebno ako ih jedemo zajedno sa suhim grožđicama. Jedenjem sjemenki suncokreta pojačavamo mokrenje, odnosno smanjujemo kolesterol u krvi. Na taj način pomažemo radu štitne žlijezde, jetre, bubrega, kože i želuca.

Ulje je dobra hrana za sve one bolesnike koji iz zdravstvenih razloga ne smiju koristiti meso, mesne prerađevine i životinjske masti, već moraju koristiti biljne masnoće. To su bolesnici sa tegobama želuca (čir na želucu i dvanaestercu), sa slabom i otečenom jetrom, kada imaju problema s krvožilnim bolestima, kod slabog rada žuči i sl.

Čaj od suncokreta: sa dva dcl vruće vode prelije se jedna jušna žlica osušenih listova. Pusti se odstajati 15 minuta i onda se procijedi. Pije se dvije do tri šalice čaja dnevno. Piju ga osobe s povišenom temperaturom.

Tinktura: 200 grama cvjetova namače se 30 dana u jednoj litri 70 postotnog alkohola. Procijedi se, te se uzima tri puta na dan po 15 kapi s malo čaja ili vode. Za pripravu obloga koriste se sjemenke suncokreta, koje se izgnječe i samelju. Tako pripravljena kaša stavlja se kao oblog na oboljela mjesta.

Mljeveni suncokret može se dodavati raznim jelima: varivima i umacima. Izmiksan uz dodatak vode i začina može poslužiti kao preljev za pizzu i razna pečenja. Od njega se mogu raditi i vegetarijanski sirevi i namazi, a cjelovite sjemenke se dodaju tijestu prilikom pripremanja kruha i raznih kolača. Kontraindikacije kod uzimanja suncokreta nisu poznate.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.