Planiranje sadnje maslina

1819

Na osnovi konfiguracije terena, pogodnosti mehaničke obrade i smjera vjetrova određuju se pravci redova za sadnju.

maslina

Kako su u našem podneblju najizrazitiji hladni sjeverni vjetrovi, sadnja se vrši u redovima sjever-Jug. Razmak između redova i stabala u redu ovisi o bujnosti sorte, obliku uzgoja kvalitetu tla i klimatskim faktorima – oborinama i vjetru.

Na 1 ha uzgaja se od 150-300 stabala maslina, a može i više, ovisno o navedenim faktorima. Na vjetrovitim terenima i tlima lošijeg pedološkog sastava bolja je gušća sadnja, jer prije dolazimo do gušćeg sklopa krošnje stabala. U ekstenzivnim nasadima uzgaja se manji broj stabala u odnosu na intenzivan uzgoj na jednakim površinama. Obično se maslina sadi u razmacima red od reda od 5-10 m, a u redu od 4,5-8 m.

Izbor sorti je važan faktor o kojemu ovisi uspjeh u maslinarskoj proizvodnji. Na našim prostorima tradicionalno se uzgaja dvadesetak već udomaćenih sorti maslina.

Za razliku od drugih voćarskih kultura, sortiment maslina u našem podneblju nije mijenjan unazad 20 godina, kada je u pokusne nasade uneseno još dvadesetak novih sorti, od kojih pojedine daju dobre rezultate, pa ih je potrebno širiti.

Kod izbora sorti vodi se briga o namjeni uporabe pojedinih sorti, kao i oprašivaĉa, jer sve sorte su stranooplodne ili djelomično samooplodne pa je obveza u nove nasade unositi 10 posto oprašivača. Preporuča se sadnja mješovitih nasada domaćih sorti, koje pokazuju redovitu rodnost i već oprobanih unesenih perspektivnih sorti, kao što su: Leccino, Coratina, Posciola, Moraiolo, Picholine, Itrana, Verdale, Ascolana Tenera, Majotica, Carolea i Pendolino kao oprašivaĉ.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.