Agrotehnika i njega u nasadima ribizle

    1244

    Nasad ribizle ima relativno dug eksploatacijski period oko 20 godina i da bi sav taj period redovito i obilno plodonosio potrebno je svake godine primijeniti punu agrotehniku koja se sastoji u rezidbi, gnojidbe, obradi i održavanju zemljišta bez korova, navodnjavanju i zaštiti nasada od uzročnika bolesti i štetočina.

    Izvor: Wikipedia
    Izvor: Wikipedia

    Rezidba ribizle je specifična i veoma značajna mjera. Od nje ovisi rodnost, kvaliteta plodova i dugovječnost zasada. Osnovni cilj rezidbe je pravilan raspored grana odredene starosti koji osigurava dobro prozračivanje i osunčavanje čitavog žbuna. Nije poželjno ni da se mnogo uklanja sredina žbuna zato što se smanjuje rodno drvo i umanjuje prinos. U žbunu ne treba imati grana i stabala starijih od četiri godine. Rezidba na rod obavlja se u periodu dubokog mirovanja a najkasnije do kraja ožujka. Ne smije se kasniti jer se pupoljci ribizle razvijaju dosta rano, dobro nabubre i lako se osipaju.

    Gnojidbe zasada ribizle u punoj eksploataciji ima za cilj obnovu i porast novih bujnih grana svake godine i osiguranje redovnih visokih prinosa. Organsko gnojivo – stajnjak primjenjuje se svake treće godine u količini 30 do 40 t po hektaru. Rastura se u jesen (sredinom listopada) i odmah zaorava ili freza na dubini od 15 do 20 cm. Osnovna gnojidba zasada ribizle mineralnim gnojivima obavlja se krajem jeseni i početkom zime odnosno u drugoj polovici studenog, u prosincu i eventualno početkom siječnja. Za to se preporučuje NPK 7:14:21 ili 10:12:26 +3% MgO poznat pod nazivom “krtolin”. Ako se svake trece godine unosi stajnjak dovoljno je 400 do 500 kg / ha NPK gnojiva a ako izostaje unošenje stajnjaka količina se povećava na 600 do 800 kg / ha mineralnog NPK đubriva.

    Prihranjivanje ribizle izvodi se dušičnim gnojiva koja zbog blage kiselosti zemljišta treba da su alkalne reakcije. Za to je najpogodniji KAN i amonijumsulfat Obavlja se u dva navrata. Prvo prihranjivanje u fazi kretanja vegetacije sa oko 400 kg / ha (oko 100 g po žbunu) i drugo u fazi precvjetavanja s još 200 kg / ha odnosno 50 g po žbunu. I jedno i drugo rasturaju se duž cijelog reda u širini od 1 m.

    Osnovna obrada zemljišta izvodi se u jesen (sredina listopada) plitkim oranjem ili tanjuranje zemljišta tanjurače na dubini 12 do 15 cm pri tome vodeći računa na dovoljnu udaljenost od žbunova da bi se izbjeglo njihovo povređivanje. U godinama kada se unosi stajnjak dubina treba biti nešto veća od 15 do 20 cm. Dopunska (plitka) obrada obavlja se u više navrata a najčešće četiri puta tijekom vegetacije. Od stupnja zakorovljenosti i od oborina zavisi da li ce to biti veći ili manji broj prašenja.

    Navodnjavanje zasada ribizle je obavezna mjera posebno u sušnim i izrazito sušnim godinama. Najpogodniji je sustav “kap po kap” sa kapaljka na svakih 10 cm udaljenosti ili eventualno isti sustav s mini rasprskivača.

    Za redovito plodonošenje najčešće su dovoljna četiri navodnjavanja ribizle i to: prvo zalijevanje polovinom travnja, drugo pred cvjetanje, treće pred početak zrenja i četvrto odmah nakon berbe. Norme zalivanja su od 400 do 500 ml / ha.

    Zaštitu ribizle treba provesti prema programu koji je prilagođen da najefikasnije suzbije širenje ekonomski najznačajnijih bolesti i štetočina a da pri tom plodovi imaju što manje ostataka pesticida i da se najmanje zagadi ekološka sredina. Ribizla ima nježne i osjetljive plodove koji poslije berbe nemaju sposobnost da naknadno dozrijevaju. Zbog toga se mora pravilno odrediti moment berbe a to je kad su plodovi zreli ali ne i prezreli. Većina sorti ribizle sazrijeva ujednačeno pa se berba može obavljati jednokratno a najviše u dva navrata . Jedan radnik može nabrati 4 do 6 kg plodova na sat. Berbu ne treba obavljati u jutarnjim satima ako ima rose niti po velikim vrućinama u podnevnim satima.

    Komentiraj

    Please enter your comment!
    Please enter your name here

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.