Tartufi

Tartufi su gljive iz roda Tuber koje se razvijaju potpuno ukopane u zemlju.

Rastu u mikorizi sa nekim listopadnim drvećem kao što su hrastovi lužnjaci i medunci, lipe, topole, vrbe, lijeske, javorovi itd. Tartufi su poznati po svom primamljivom mirisu ali ne mirišu u toku cijelog perioda razvoja već samo kad su im spore razvijene.

Logično bi pitanje bilo kako se razmnožavaju kad su već ukopani u zemlju. Njihov miris daje odgovor, jer oni pomoću njega dozovu jelene, srne, divlje svinje, jazavce, lisice i druge šumske životinje da ih iskopaju i pojedu. Kako spore tartufa nisu probavljive za organizme sisavaca one prođu neoštećene kroz njihov probavni trakt i bivaju izbačene zajedno sa ostalim izmetom na neko drugo mjesto.

Ako je izmet pao u blizini nekog listopadnog drveta, stvorit će se nova mikoriza.
Tartufi su zoohorni, odnosno razmnožavaju se pomoću životinja i mogu se smatrati dvostrukim simbiontima.

U našim krajevima pronađene su tri vrste crnih tartufa: ljetni tartuf (Tuber aestivum), zimski tartuf (Tuber brumale) i perigord tartuf (Tuber mesentericum).

Sve tri vrste ovih tartufa imaju oblik krumpira, površina im je pokrivena grbicama različite veličine i oblika, a boja im je crna. Na presjeku im je meso mramorirano, različitih boja i mirisa. Svi pravi tartufi su jestivi.