Tehnika prskanja

2857

Tehnika prskanja, odnosno uporaba različitih tipova prskalica prevladava u našoj praksi.

Na malim površinama prskamo pomoću leđnih tlačnih prskalica, malog volumena spremnika za škropivo (5-10-15 l). Niskotlačnu crpku (pumpu) (1-2-3-bara) pokrećemo kontinuiranim ručnim pumpanjem. Crpka iz spremnika tlači škropivo (voda + sredstvo) preko tlačnog cilindra do sapnica različite konstrukcije.

Leđna prskalica prikladna je za male površine na okućnicama, za suzbijanje korova u vrtovima, oko drveća, ukrasnog grmlja, u parkovima na stazama i sl. Na proizvodnim poljoprivrednim površinama srednjih i većih gospodarstava za primjenu herbicida najčešće se koriste nošene traktorske prskalice. Volumen plastičnog spremnika ovih prskalica kreće se od 200 do 1000, najčešće od 400 do 600 l. Crpka (najčešće membranska) dobiva pogon od motora traktora preko kardana te tlači škropivo do sapnica raspoređenih na njivskom uređaju zahvata od 6, 12, 18 m širine. Tlak izbačaja mlaza škropiva najčešće je 2-3 bara. Kapacitet crpke najčešće iznosi 50-150 l/min., a dobar učinak herbicida postiže se s utroškom 100-300 l škropiva po hektaru. Na velikim površinama rabe se prskalice volumena spremnika 1500-2000 l.

Zbog potrebe održavanja stabilnosti većeg volumena škropiva u spremniku, kapacitet crpke ovih prskalica je veći. Najčešće iznosi 200 l/min. Načelo rada ovog tipa prskalica ni po čemu se bitno ne razlikuje od opisanih.

Dezintegracija škropiva odvija se kod svih tipova prskalica u sapnicama (raspršivačima, dizama). Postoji više različitih tipova sapnica od klasičnih (lepezastog i konusnog mlaza), do onih za specijalne namjene (niskotlačne, dvostrukog mlaza, s elektrostatičkim nabojem i sl.). Lepezasta sapnica spljoštenog mlaza najčešće se rabi u našoj praksi, pogotovo kod primjene herbicida.

Kut izbačaja mlaza ovih sapnica je 110 ili 80 stupnjeva. Prve su više u uporabi. Pri tlaku 2-4 bara daju širok raspon veličine kapljica s najvećim udjelom onih od oko 150 µm. To im omogućuje dobru distribuciju škropiva bilo po tlu ili po listu kulture i korova. Sapnice šireg kuta izbačaja mlaza dopuštaju da se njivski uređaj više primakne tlu. Na taj način mlazovi ovih sapnica preklapaju se pa je distribucija škropiva bolja. Pritom su grješke kod prskanja na neravnom terenu manje. Izvedene su od različitog materijala. Mogu biti mjedene, plastične, čelične ili porculanske. Na sebi nose određene oznake iskazane slovima i brojkama. Slova predstavljaju tip sapnice ili naziv proizvođača, a brojke kut izbačaja mlaza, količinu izbačenog škropiva u min i tlak iskazan u barima. Primjerice, F 110/1,59/3 po BCPC standardizaciji (Velika Britanija) znači da je riječ o sapnici lepezastog mlaza (F = fen = lepeza), 1100 =kut izbačaja mlaza, 1,59 l/min, pri tlaku od 3 bara. Tvrtka Teejet, primjerice, svoje sapnice spljoštenoga lepezastog mlaza za primjenu kontaktnih herbicida s kutom od 110 stupnjeva izbačaja mlaza i s protokom škropiva kroz sapnicu i 1 l/min označava ovako:
– XRC 11001 VK za keramičku,
– XRC 11001 VS za čeličnu ili
– XRC 1101 VP za polimersku izvedbu.

Nasuprot tome, pojedine tvrtke uz navedene oznake standardizirale su i boje za pojedine tipove sapnica (pr. Lurmark, Hardy). Nažalost, iz prikazanih primjera kao što je vidljivo performanse sapnicama različitih proizvođača nisu standardizirane. Štoviše, one nisu uvijek iskazane ni u metričkim jedinicama. Sve to unosi veliku zbrku kod korisnika, pa navedenom moraju posvetiti veliku pozornost kod kupnje novih setova. Inače, prije svake sezone primjene herbicida treba izmijeniti sapnice. Iz dosad prikazanog očito je da se istovremeno na njivskom uređaju ne mogu upotrebljavati sapnice različitih proizvođača, kao ni sapnice različitih performansa. Kako je za sve sapnice svojstveno da je količina izbačenog mlaza u funkciji veličine otvora sapnice i radnog tlaka, to je prije svake uporabe potrebno litrirati (kalibrirati) prskalicu, odnosno treba izračunati utrošak škropiva u odnosu na odabrane sapnice, tlak izbačaja mlaza i brzinu kretanja traktora.

No, prije nego što pristupimo odabiru sapnice i litriranju prskalice, detaljno treba proučiti uputu za primjenu odabranog herbicida. Svaka uputa za primjenu sadržava područje primjene, kulturu u kojoj se primjenjuje, dozaciju, vrijeme primjene, maksimalan broj tretiranja, zadnji rok primjene, ograničenja koja se odnose na primjenu sredstva, upozoravaju na mjere koje treba poduzeti radi zaštite osoblja koje obavlja radove i na mjere zaštite okoliša.

Osim navedenog, za svako herbicidno sredstvo propisana je i količina (volumen) vode u kojem ga treba primijeniti. Znači, propisanu dozaciju nekog herbicidnog sredstva treba primijeniti u propisanom volumenu vode. Kako ni za jedno herbicidno sredstvo nikad nije propisan jedinstven volumen vode (najčešće se kreće od 200 do 400 l/ha), postavlja se pitanje u kolikom volumenu vode primijeniti sredstvo? Kao što nam je poznato, dozacija ili količina zapravo je propisana masa (za kruta) ili volumen (za tekuća) sredstva po jedinici površine. Znači, bez obzira na volumen vode koji ćemo rabiti kod primjene herbicida, propisnu količinu sredstva ili dozaciju moramo jednolično rasporediti po jedinici površine.

Kao što smo naveli, utrošak vode prvenstveno ovisi o tipu odabranih sapnica, radnom tlaku i brzini kretanja uređaja za prskanje. Kod primjene zemljišnih herbicida, utrošen volumen vode po jedinici površine ne utječe na učinak herbicida. Nasuprot tomu, kod kontaktnih herbicida treba utrošiti veći volumen vode nego kod herbicida sistemičnog djelovanja.

Također, veći volumen vode bit će potrebno upotrijebiti na odraslije korove kao i na korove u gustom sklopu. Smanjeni volumen vode moguće je primijeniti kod višekratnog tretmana smanjenim količinama herbicida na korove u mlađem razvojnom stadiju.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.