Žuta kukuruzna ili pamukova sovica

1319

U svijetu se žuta kukuruzna ili pamukova sovica svrstava među najopasnije štetnike pamuka i kukuruza. Značajne štete sovica pravi i na duhanu, ali i na povrća, posebno rajčici i paprici. Na tim kulturama izuzetno velike štete nastaju na generativnim organima, dakle na cvjetovima i plodovima, premda su oštećenja prisutna i na vegetativnim organima.

sovica

Sve jače zagrijavanje zemljine površine, postupno utječe na promjenu klime. Jedan od pokazatelja klimatskih promjena je i pojava nekih vrsta kukaca, koji su nekad isključivo živjeli u toplijim krajevima, a danas se nalaze i u područjima gdje se te vrste zbog hladnije klime ranije nisu sretale. Žuta kukuruzna ili pamukova sovica je upravo jedna od takvih vrsta. Ta je sovica od davnina naseljavala topla područja gdje je izuzetno velike štete radi na pamuku, odnosno na kukuruzu.

Međutim, kako je dolazilo do povećanja temperature zraka tijekom vegetacije, naročito u ljetnim mjesecima i u krajevima gdje je ranije u tom razdoblju temperatura bila niža, vrsta se iz toplih područja postupno širila i u područja gdje je ranije nije bilo.

Kukuruzna žuta ili pamukova sovica je leptir koji u rasponu krila ima oko 4 cm. Za vrstu je karakteristično da joj boja krila varira od prljavo žute do mrke, s tim da je drugi par krila svjetlije obojen. Slično leptiru boja varira i kod gusjenice, na što utječe i biljka domaćin na kojoj se gusjenice hrane. Gusjenice mogu biti svijetlozelene, žute, ali i crvenkasto-mrke boje. Kad odraste duljina gusjenice iznosi 3,5-4 cm. Sovica tijekom godine ima 2-3 generacije. Prva generacija se razvija krajem svibnja i tijekom lipnja, druga tijekom srpnja, a treća tijekom kolovoza i početkom rujna. Razvoj jedne generacije tijekom ljeta se završi za oko mjesec dana.

Gusjenice žute kukuruzne ili pamukove sovice su veoma polifagne. Naime, gusjenice sovice se hrane na oko 250 biljnih vrsta, od kojih su mnoge poljoprivredne kulture. Na nekim poljoprivrednim kulturama gusjenice prave veoma velike štete.

Žuta kukuruzna ili pamukova sovica kod nas najveće štete pravi na klipu kukuruza. Naime, sovica najčešće jaja odlaže na svilu klipa. Gusjenice prvog stupnja hrane se svilom, a drugog stupnja se zavlače ispod omotača klipa i prave hodnike na površini klipa. Kada se formiraju zrna, gusjenice se hrane njima. Na nastala oštećenja na klipu obično se, posebno u vlažnim godinama, naseljavaju patogeni (najčešće gljivice), zbog čega dolazi do još većih šteta.

Zadnjih godina, posebno u južnim krajevima iz godine u godinu gusjenice sovice su sve prisutnije u plodovima rajčice i paprike. Kako u plodovima spomenutih povrtnica mogu biti prisutne i gusjenice kukuruznog plamenca, to neupućeni poljodjelci ne znaju od kojeg je štetnika pričinjena šteta. Međutim, o kojem štetniku se radi, nije teško ustanoviti.

Naime, gusjenice sovice su svijetlo zelene, žute ili crvenkasto mrke boje dok su gusjenice plamenca najčešće prljavo sive boje. Osim toga, tijelo gusjenica sovice je u pravilu golo ili s veoma rijetkim dlačicama, dok se na tijelu plamenca, odnosno na hrptu svakog segmenta nalaze četiri okruglaste bradavice koje su najčešće sive boje, a iza svake bradavice izbija po jedna dlačica. Gusjenice izgrizaju unutrašnjost napadnutih plodova. Takvi plodovi trunu, a ako i ne dođe do truljenja, plodove napadnute gusjenicama teško je prodati.

Žutu kukuruznu ili pamukovu sovicu moguće je suzbijati primjenom organofosfornih insekticida i sintetičkih piretroida. Inače u svijetu se za suzbijanje sovica dosta koriste biološke mjere suzbijanja, bilo primjenom bioloških insekticida, bilo pomoću parazitskih osica, koje parazitiraju jaja sovice. Smanjenju šteta od sovica dosta pridonose i pojedine agrotehničke mjere, prije svih uništavanje korova i obrada tla.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.