Kupusne sovice

4127

Tijekom jeseni kupusnjače, prije svih glavati kupus, mogu biti napadnute gusjenicama kupusne sovice.

Leptir sovice je aktivan tijekom noći a preko dana se zavlači ispod listova kupusa ili neko drugo skrovito mjesto. Zato ga poljoprivredni proizvođači teže zapažaju i u slučaju da pozorno promatraju kupusnjače, za razliku od, primjerice, velikog kupusara koji iznad parcela kupusa leti gotovo tijekom cijelog dana.

Ženka kupusne sovice polaže jaja s donje strane lista. Jaja su u početku zelena i teško se zapažaju. Gusjenice su po pojavi najčešće zelene boje, a kako rastu boja im se mijenja od zelene do smeđe. Gusjenica može narasti i do 40 mm.

Kupusna sovica najčešće razvija dvije generacije godišnje, jednu proljetnu i jednu jesenju. Zapravo leptir druge generacije javlja se od sredine ljeta, ali se gusjenice masovno javljaju početkom jeseni. Kupusna sovica za razvoj zahtjeva dosta vlage, pa se masovnije javlja uz riječne tokove i druga mjesta na kojima ima dosta vlage. Međutim, kako se kod nas kupus i ostale kupusnjače obilno zalijevaju, to sovica i na sušnim terenima nalazi povoljne uvjete za razvoj.

Kupusna sovica, za razliku od kupusara i kupusnog moljca, nije tipični štetnik kupusnjača. Ona je, naime, polifagna vrsta, što znači da se njene gusjenice mogu razvijati na velikom broju poljoprivrednih kultura, te na nekim korovskim biljkama. To je jedan od razloga da taj štetnik uvijek ima na raspolaganju neku biljnu vrstu na kojoj se može razvijati.

Kada su u pitanju kupusnjače, gusjenice se mogu razvijati na svim vrstama, ali preferira glavati kupus na kojem i pričinjava najveće štete.

Dok su gusjenice mlade, smještene su u centralnom dijelu rozete, tj. nalaze su između mladih središnjih listova. Štete čine tako što izgrizaju dijelove lista između nervature u obliku manjih ili većih okruglastih rupica. Kada kupus formira glavicu, gusjenice se zavlače u njenu unutrašnjost. Živeći u glavici, gusjenice prave veći broj hodnika pri čemu oštećuju unutrašnje listove. Pored toga, hodnici u kojima žive gusjenice sovica puni su izmeta, što još više doprinosi da jače napadnute glavice nisu uporabljive za ishranu ljudi.

Kako odrasle gusjenice, koje su zapravo i najproždrljivije, napadaju razvijenije glavice, to štete nisu toliko izražene u smanjenju uroda, što često može zavarati poljoprivrednog proizvođača, glede štetnosti sovice. Zapravo, štete su ispoljene u pogledu kvalitete napadnutih glavica, što se na kraju svodi na smanjenje dobiti, jer se nekvalitetni urod i ako može biti zadovoljavajući, ne može dobro prodati. Naime, glavice čija je unutrašnjost ispresijecana od gusjenica sovice i zagađena izmetom gusjenice, domaćice izbjegavaju kupovati. Pored toga, glavice kupusa koje su oštećene od gusjenica kupusne sovice, veoma su podložne napadu, odnosno razvoju patogenih organizama, prije svega gljivica koje izazivaju trulež. Takve glavice veoma brzo propadaju, pa se u tom slučaju mogu ispoljiti štete i u pogledu smanjenja uroda.

Zaštita kupusa od sovica

Kada je u pitanju zaštita kupusa od napada gusjenica kupusne sovice, treba istaknuti da zaštita mora biti pravovremeno provedena, tj. zaštitu treba usmjeriti protiv mladih gusjenica dok se nalaze između mladog središnjeg lišća. To je potrebno iz više razloga. Prije svega zbog toga što su mlade gusjenice daleko osjetljivije na djelovanje insekticida, te što je tada, znači dok glavica nije razvijena i u nju ušle gusjenice, lakše ostvariti kontakt primijenjenog insekticida s gusjenicama.

Pored toga što zakašnjela zaštita nije djelotvorna, budući da se tada najveći broj gusjenica nalazi u glavicama, te nije moguć kontakt primijenjenog insekticida s gusjenicama, isto tako nisu spriječene štete koje prave gusjenice u početku svog razvoja, kada izgrizaju mlado središnje lišće. Ako se na vrijeme pristupi suzbijanju gusjenica, dakle ako se insekticid primijeni dok su gusjenice mlade, tada je zaštitu kupusa od napada gusjenica kupusne sovice moguće ostvariti primjenom pripravaka koji imaju izraženo kontaktno i želučano djelovanje. Koriste se uglavnom isti pripravci kao kod kupusnog moljca.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.