Sve što trebate znati o domaćoj raštiki

5276

Na području Dalmacije raštika se uzgaja u vrtovima zajedno s drugim povrćem ili kao podkultura u nasadima voća ili maslina najčešće do nekoliko desetaka biljaka što zadovoljava potrebe jedne obitelji. Procjenjuje se da ukupne površine pod raštikom na području Dalmacije nisu veće od 40 hektara.

Izvor: Wikipedia
Izvor: Wikipedia

Domaća raštika rasprostranjena je na čitavom dalmatinskom području. Ima je na većini nastanjenih otoka, obalnom području i zaleđu. Zastupljenija je više u južnijem dijelu Dalmacije nego u sjevernom.

Raštika koja se uzgaja u Dalmaciji dvogodišnja je zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se jako grana. Stabljika u prvoj godini vegetacije naraste od 60 – 120 cm. Visina stabljike ovisi o ekopopulaciji, području uzgoja, vremenu sadnje, intenzitetu gnojidbe i navodnjavanju.

Internodiji stabljike od baze prema vrhu se skraćuju tako da listovi koji na donjem i srednjem dijelu stabljike spiralno obavijaju stabljiku u vršnom dijelu čine rozetu. Listovi se sastoje od relativno duge peteljke i zelene do sivo zelene dobro razvijene plojke. Plojka je naborana, posebice na rubovima listova i ima jako izražene žile. Za jelo se koristi lišće koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom čitave zime do ranog proljeća. U drugoj godini vegetacije iz pazuha listova gornjeg dijela stabljike izbijaju cvjetne grane sa rahlim grozdastim cvatovima. Cvjetovi su tetramerni, karakteristične građe za kupusnjače. Sastoje se od četiri eliptična lapa, četiri sumporasto žute latice, 6 prašnika od kojih su dva srasla i nešto su kraćih prašničkih niti. te jedne nađraslc dvogradne plodnicc s više sjemenih zametaka. Plod jc do 12 em dugačka cilindrična komuška u kojoj se u dva reda nalazi poredano sjeme.

Sjeme je jajasto-okruglastog oblika, crvenkasto do plavičasto smeđe boje, promjera do 3 mm. Masa 1000 sjemenki je najčešće 3-4 grama, a u jednom gramu ima 250-350 sjemenki. Uz pravilno čuvanje sjeme može zadržati klijavost do 5 godina.

Gencentar raštike je istočno područje Sredozemlja od kud potječu i ostale kupusnjače. Raštiku su na područje Dalmacije donijeli Rimljani koji su i razvili njen uzgoj. Prema povijenim zapisima nakon povlačenja s vlasti 305 godine i rimski car Dioklecijan se počeo uz svoju palaču u Splitu baviti vrtlarstvom. Od povrća kojeg je uzgajao osobito se ponosio kupusom kojeg je veoma rado pokazivao prijateljima. To je zapravo bila raštika jer glavati kupus u to vrijeme još nije bio poznat.

Raštika je zasigurno jedna od najstarijih kupusnjača koja se na području Dalmacije uzgaja gotovo dva milenija. Sve do početka 20. stoljeća bila je i najuzgajivanija kupusnjača na području Dalmacije. Tip raštike koji se uzgaja na području Dalmacije jedinstven je po morfološkim i biološkim obilježjima. Za raštiku je karakteristično da kod nje ne postoje komercijalne sorte, da se nikada na njoj institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje ta da se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vrećicama u trgovinama.

Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na čitavom obalnom i otočnom području te u zaleđu Dalmacije svako uže uzgojno područje, zaselak ili čak obitelj ima ckopopulaciju raštike čije su izvorne osobine sačuvane kroz više ljudskih generacija. Raštika je vjekovima predstavljala sigurnu i nezaobilaznu namirnicu u zimskoj prehrani obalnog i otočnog stanovništva. Danas se raštika isključivo uzgaja u obiteljskim vrtovima za vlastitu potrošnju. Uzgaja se zbog lišća koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom čitave zime do ranog proljeća.

Listovi su najukusniji nakon prvih zahlađenja kada se u njima povećava sadržaj šećera i organskih kiselina, a smanjuje gorčina uvjetovana glikozinolatima. Najčešće se priprema na lešo zajedno s povrćem kao što je bob, slanutak ili krumpir. Posebnog je okusa tradicionalno pripremljena sa sušenom bravetinom ili pancetom.

1 komentar

Odgovori na Terezija Jurič Otkaži komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.