Postrna proizvodnja povrća

Bez natapanja nema ni postrnog povrća. Razumljivo je da tijekom vrućih ljetnih dana povrću moramo osigurati dovoljne količine vode jer svakako moramo nadoknaditi i gubitke vode nastale isparavanjem.

Osim toga, ukoliko je u trenutku sjetve ili sadnje tlo bilo vlažno, zasnivanje kulture povrća bit će brže i gotovo. Dakle, želimo naglasiti kako sjetva ili sadnja povrća u suho tlo ne dolazi u obzir. Ako je tlo suho, a nemamo dovoljno vode za natapanje, onda samu sjetvu trebamo odgoditi do prve jače kiše. Ali, isto tako, moramo znati kad je u pitanju postrna proizvodnja povrća da i jedan dan ranije sjetve ili sadnje puno znači iz razloga što ga u jesen ne možemo nadoknaditi.

U našim sjevernijim područjima situacija je malo drugačija jer tamo opasnost od suše gotovo da i ne postoji, što tamošnjim povrćarima daje veliku prigodu proširenja postrne proizvodnje. Međutim, iako je vrlo moguća, tamo postrna proizvodnja gotovo da i ne postoji.

Čini nam se da tu ipak prednjače kupusnjače jer ovo glavato povrće se nekako tradicionalno sadi i uzgoja tijekom ljeta u našim krajevima. Ovdje je uglavnom riječ o proizvodnji iz prijesadnica za koju bi najprikladnija bila srednje teška tla (teže ilovače) koja dobro čuvaju vlagu. U samoj gnojidbi kupusnjača se obično rabe i veće količine stajskog gnoja iako je za njegov uspješan uzgoj nužno u tlo prije sadnje unijeti i malo mineralnog gnojiva. Osim kupusa u našem klimatu se postrno može uzgajati i korijenasto povrće poput mrkve koja doslovce može uspijevati cijele godine.

Tlo za mrkvu i ostalo povrće iz ove skupine mora biti lakšeg mehaničkog sastava s dovoljno vlage i hranjiva. Za ovu skupinu povrća su idealna naša pjeskovita tla. Ali, i ostale vrste možemo slobodno uzgajati tijekom ljeta, čak i lukovičasto te plodovito povrće premda su mogućnosti znatno i šire. Ipak, istini za volju u cilju pouzdanije postrne proizvodnje povrća potrebno je poznavati klimu svakog pojedinog kraja s posebnim osvrtom na zbroj topline i oborina po mjesecima.