Tritikale je nastao ukrštanjem dvije strne žitarice – pšenice i raži. On predstavlja hibridnu vrstu (točnije bastard) jer je nastao od dvije različite vrste iz dva različita roda.
Tritikale je pogodan za uzgajanje u onim predjelima gdje pšenica daje konstantno niske prinose i loš kvalitet zrna. U takvim predjelima, tritikale može zamjeniti i ekstenzivne sorte raži visokog stabla koje ne mogu u punoj mjeri iskoristiti lokalne kapacitete plodnosti zemljišta.
Tritikale je dobar kao zamjena ne samo za ozime nego i jare pšenice jer ima brži početni porast i kraću vegetaciju. U planinskim područjima, tritikale može predstavljati potencijalni ozimi usjev, gde je proizvodnja ozime pšenice i ozimog jarog ječma nesigurna. Zrno tritikalea se upotrebljava pretežno za ishranu stoke, ali se sve više upotrebljava u proizvodnji brašna za pekarske proizvode, iako još nema odgovarajuće tehnologije za to.
Naime, bijelo brašno tritikalea ima više ljepka od pšeničnog, ali je kvalitet lošiji, (slabija elastičnost i rastezljivost). Osim upotrebe zrna (brašna) tritikalea za stočnu ishranu i za ishranu ljudi, koristi se i za proizvodnju škroba, alkohola i pivskog slada. Zelena masa krmnih sorti tritikalea je sladunjava, zbog čega je stoka vrlo rado jede. Može se također koristiti kao sijeno, silaža ili travno brašno bogato bjelančevinama, karotinom i mineralnim tvarima.
Tritikale najbolje uspijeva na černozemu, ali se može uzgajati i na pjeskovitim tlima i tresetištima te kiselim tlima. Najbolji su predusjevi za tritikale grašak, rane sorte krumpira, djetelinsko-travne smjese jer rano napuštaju tlo pa se obrada tla i sjetva mogu pravodobno obaviti. Osnovna obrada tla za tritikale obavlja se na dubinu od 25 do 30 cm.
Za sjetvu treba koristiti čisto, zdravo i neoštećeno sjeme visoke klijavosti. Gustoća sjetve je 200-550 klijavih zrna/ m2. Optimalan rok sjetve je od 1. do 20. listopada. Dubina sjetve je 4-6 cm, a razmak redova 12-15 cm.
Tijekom vegetacije usjev se može tretirati nekim od regulatora rasta radi skraćivanja visine stabljike i povećanja otpornosti na polijeganje. Otporan je na niske temperature i u odnosu na pšenicu bolje prezimljava. Obrada tla može biti i plića ako je duboka obrada obavljena za predkulturu a tlo nije suviše zbijeno. Nakon oranja površina se obrađuje tanjuračom i drljačom.
Radi smanjenja broja operacija i povećanja ekonomičnosti proizvodnje, u povoljnim uvjetima površina se za sjetvu može pripremiti i samo prolaskom sjetvospremača ili rotacijske drljače. Količina gnojiva ovisi o plodnosti tla, očekivanom prinosu i karakteristikama sorte. Na plodnijim tlima gnoji se sa potkraj busanja (Cycocel 750) ili od oblikovanja između drugoga i sedmoga koljenca (Moddus 250).
Zaštita od korova obavlja se herbicidima na bazi aktivnih tvari fluroksipir i bentazon + Pdiklorprop. Štetnici se suzbijaju insekticidima kao i kod ostalih žitarica. Tritikale je otporan na bolesti, a u slučaju jačeg napada koriste se fungicidi kao i kod ostalih strnih žitarica.
Žetva se obavlja kombajnom na prijelazu iz voštane u punu zriobu.