Gnojidba i prihrana u ratarstvu

5820
Spread the love

Gnojidba je jedan od najvažnijih načina kako biljci osigurati dovoljne količine potrebnih elemenata da bi imale neometan rast i dale prinos.

Biljka prima hraniva potrebna za rast i razvoj preko korijena iz otopine tla u zoni korijenovog rasta. Jedan od važnih cimbenika kod stvaranja sastava otopine tla je reakcija tla ili pH o kojem ovisi koja ce se hraniva naci u toj otopini i na taj nacin postati dostupna biljci.

GNOJIDBA DUŠIKOM

Vrste N – gnojiva su nitratna, amonijska, amonijsko-nitratna, te amidna

U tlu → svi oblici prelaze u NO3. Ovi se ne vežu za adsorpcijski kompleks, ispiru se, usvajaju ih biljke, mikroorganizmi. U anaerobnim uvjetima postupkom denitrifikacije prelaze u elementarni dušik i odlaze u atmosferu.

Amidni oblik: cijanamid, urea → NH4 → nitrifikacija (nitritna pa nitratna faza). U ureji je amidni dušik nestabilan, ide → NH4 → volatizacija. Zato, ureju treba unijeti u tlo, ne ostavljati na vjetru i suncu. Pri povoljnim temperaturama za 3-4 dana hidrolizom prelazi u NH4 → NO3, pa ispiranje i usvajanje od strane biljke. Međutim, i amidni dušik se usvaja, naročito folijarno.

U globalu nema razlika u primjeni ili djelovanju KANA i UREE no treba napomenuti:

1. Kod prve prihrane pšenice u zimi, pred kretanje vegetacije (kraj veljače- početak ožujka) prednost ima KAN. Zašto? Iz više razloga:

1) Dok su temperature tla niže, mikrobiološka aktivnost je slaba (ispod +5°C prestaje) a ureju treba transformirati u NH4+ i NO3- oblik (nema enzima). Karbamid se tada slabije usvaja.

2) Dok su temperature niže pšenica preferira NO3- oblik ispred NH4, nema ga!- ispran, a NH4 ne prelazi još dovoljno u NO3. (+5°C- mikroorganizmi). Znači, u tlu dominira NH4+, a još i pridolazi iz ureje!

3) Visoka koncentracija NH4+ dovodi do “trovanja” biljaka jer, zbog slabe fiziološke aktivnosti pšenice kod nižih temperatura, nema KETO-kiselina da vežu NH3, te postaje štetna koncentracija NH4+ iona- “zagušenje sa NH4+”.

4) Tlo je golo, usjev još nije pokrio tlo u dovoljnoj mjeri. Ureja na suncu i vjetru podliježe gubitku N – VOLATIZACIJI.

2. U VLATANJU, obično u travnju mjesecu, NEMA razlike, ili KAN ili UREJA. Zašto?

1) Temperature su iznad +8°C, jaka je mikrobiološka aktivnost i prelazak karbamidnog oblika u NH4+ i NO3- teče brzo.

2) Pšenica na višim temperaturama podjednako usvaja NH4+ i NO3-.

3) Nema opasnosti od “ugušenja” sa NH4+. Fiziološki procesi su jaki – toplo je!

4) Usjev je prekrio tlo (vlatanje!) i nema više tolike opasnosti od volatizacije.

3. U KLASANJU: ni sada nema razlike!.Ali, sada su važni i drugi momenti

Za primjenu po tlu: često je tlo suho (svibanj); ni KAN ni UREJA neće djelovati. Zato folijarno urea. Ako je vlažno ili KAN ili UREA po tlu. Za folijarnu prihranu otopina ureje (za pšenicu može do 33%, ali bolje ≈ 15%). Oprez: za druge kulture znatno manje. Primjena pred večer, za oblačnog vremena.

GNOJIDBA FOSFOROM

Fosfor ima dvostruku ulogu:

1. On je hranivo

2. Čimbenik je plodnosti tla – povoljno utječe na strukturu, sadržaj i kakvoću humusa, simbiotske fiksatore dušika, i na korisnu saprofagnu mezofaunu tla. Uzima se kao indikator plodnosti tla.

3.Promjene u tlu: prolazi iz topivih u manje topive spojeve, od monokalcijevog fosfata-Ca(H2PO4)2 prema oktakalcijevom fosfatu-Ca4H(PO4)3 * nH2O i hidroksil apatitu Ca5(PO4)3OH, a tim redoslijedom smanjuje se i topivost u vodi.

U tlima s umjerenog sadržaja kalcija, postupak ide do dikalcijeva fosfata i nije štetan (korijen- kiseline- apsorpcija). Ali, uz obilje Ca → Ca fosfati – štetno!. U tlima s malo Ca, a dosta mobilnog Fe i Al u kiselim tlima, javlja se fiksacija i nastaju teže topivi oblici → štetna fiksacija. Krivci su Al i Fe-ioni i amorfni oblici seskvioksida. Ove su činjenice važne za meliorativnu gnojidbu. Inače, fosfatni ion je slabo pokretan u tlu. Zato, unošenje gnojiva u sve slojeve – prije oranja ( osnovna gnojidba ), pred ( dopunska gnojidba )i sa sjetvom( “start”). Ako prijeti fiksacija, i niska je opskrbljenost tla fiziološki aktivnim hranivima, preporuke su za obavezno LOKALNO unošenje pri sjetvi – STARTNA gnojidba. 5 cm sa strane, bočno i 5 cm ispod sjemenki.

GNOJIDBA KALIJEM

Gnojiva: koja sadrže kalij su Kalijev nitrat, 13,4% N; 44,2% K2O, te Kalijev metafosfat, 55-57% P2O5 i 30-35% K2O

Iako su geološke rezerve velike – primarni i sekundarni minerali (ilit, vermikulit), aktivacija je mala. Zato gnojidba! Neke činjenice: K-soli su topive, ali je jača adsorpcija, naročito na sekundarne minerale gline – koloide i humusne koloide

Glineni obuhvaćaju tri grupe:

1. Kaolinitna skupina

2. Montmorilonitna skupina

3. Ilitna skupin

Za ishranu bilja važan je izmjenljivi K i količina. fiziološki aktivnog kalija. Aksiom pravilne gnojidbe: Dobra opskrbljenost tla kalijem! Smatra se da je to za lakša tla 15-20 mg/100 g tla, za srednje teška 20-40 mg/100 g tla te za teška tla 40-60 mg/100 g tla

GNOJIDBA MAGNEZIJEM

Nedostatak u kiselim, ispranim tlima. Može i zbog antagonizma s Ca. Povoljan odnos Mg:Ca = 1:6,5. U kalcizaciji dolomit. Granične vrijednosti opskrbljenosti (Mihalić):

-pjeskulje 5 mg/100 g tla

– ilovače 7 mg/100 g tla

– teška tla 12 mg/100 g tla

Gnojiva: Patentkalij (K-Mg sulfat), Thomasova drozga, pelofos, superfosfat, termofosfat, elektrofosfat, sirovi fosfati, KAN, (ako se dodaje dolomit) Magnesia Nitrophoska 3% Mg. Ako je blokada u tlu: folijarno MgSO4

GNOJIDBA SUMPOROM

Gnojiva: gips, stajski gnoj, superfosfat, K-sulfat, patentkalij, (NH4)2SO4, Thomasova drozga, pelofos.

Jaki potrošači: Krucifere, zob, kukuruz, leguminoze.

Manjak: često na vapnenim tlima bogatim željezom i humusom slabe mineralizacije, ili tlima siromašnim humusom.

Simptomi: slični dušiku.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.