Teška godina za našu pšenicu

714

Na slavonskim oranicama se trenutno vrši žetva na oko 170 000 hektara koji su zasijani našom najvažnijom krušaricom što je oko 50 000 hektara više nego prošle godine.

Iako je pšenice prošlu jesen zasijano čak 35% više ove godine se planira urod od 700 000 tona što je na razini prošle godine. Količina uroda koju seljaci planiraju je oko 5 – 6 tona po hektaru, uz minimalnu cijenu od 1,50 po kilogramu što bi bilo dovoljno da se pokriju troškovi. Svaka druga manja cijena bila bi čista propast jer su porasli troškovi kažu u Plodovima zemlje.

Po izračunu Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku proizvođači su ove godine u proizvodnju pšenice uložili 1,34 kune po kg. Troškovi inputa po hektaru uz sve troškove iznose oko 8700 kuna,a uz cijenu od 1,50 po kg i urod od 5 tona po hektaru prihod iznosi oko 7500 kuna. Pa gdje je tu računica?

Za usporedbu, trenutna cijena pšenice u EU, točnije u Njemačkoj iznosi oko 236,00 eura što je oko 1700 kuna po hektaru,dok se na mađarskoj burzi cijena kreće oko 1450 kuna po toni.

Po Pravliniku o otkupu žitarica otkupljivači pšenice odbijaju tzv. sitno ili “šturo zrno” i definiraju ga kao primjese te time direktno oštećuju proizvođače pšenice što u zemljama Europske Unije nije slučaj jer je i to zrno iskoristivo za proizvodnju i preradu. Tako se primjese ove godine kreću do čak 15%, ato znači da se proizvođaču odbije na 10 tona čak 1,5 tonu pšenice što je nema nikakve logike ako je to također iskoristivo zrno iz kojeg mlinovi proizvode pšenično posije i pšenično stočno brašno.

Hoće li seljaci ove godine bar pokriti svoje troškove ovisit će i o cijeni energenata i repromaterijala koji su u prosjeku skuplji za oko 20% u odnosu na prošlu godinu.

Cijena žitarica i uljarica prošlih godina uglavnom se formirala na razini zemalja u okruženju. Nažalost, tu prestaje svaka sličnost u uspoređivanju. Cijene repromaterijala u zemalja naših susjeda bitno se razlikuju. Kod nas za umjetno gnojivo NPK 15-15-15 treba izdvojiti oko 430,00 kn/100 kg ovisno o dobavljaču.

Isto gnojivo naši susjedi Mađari će platiti oko 135 000 forinti što je oko 350 kn/100kg., dok će se u Srbiji za isto gnojivo platiti oko 390,00 €/t što je samo 290,00 kn/100kg. Mađarski seljak prima iznos poljoprivrednih subvencija (poticaja) od oko 1600 kuna po hektaru dok mu je repromaterijal u prosjeku jeftiniji za oko 20%.

Nažalost, ovim uporedbama sa zemljama u okruženju jasno se vidi koliko je hrvatsko selo nekonkurentno, zahvaljujući raznim lobijima i otkupljivačima koji se bogate preprodajom i mešetarenjem te zarađuju ekstraprofite kako našom pšenicom tako i svim ostalim poljoprivrednim proizvodima.

Usporedba cijena dokaz je da hrvatski seljak jedva preživljava i da se u našoj poljoprivredi nešto temeljito mora promjeniti. Da li će to biti manji ulazni troškovi odnosno manje cijene repromaterijala, zakupa zemlje, energenata ili će se cijene žitarica i uljarica morati povećati, da li će vlast utjecati na otkupljivače i banke te promjeniti zakone i pravilinike koji im omogućuju maksimalno iskorištavanje i uzimanje novca poštenom hrvatskom stočaru, voćaru ili rataru ili će pak dopustiti da hrvatski agrar ode u provaliju krupnog kapitala i raznih interesa kojima je bitan samo profit ovisit će ponajprije o budućoj agrarnoj politici aktualnog ministarstva poljoprivrede kao i njihovom razumjevanju kroničnih problema koji muče naš agrar.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.