Hranidba u sustavima ”krava-tele”

Hranidba goveda u sustavu ”krava-tele” često je zapostavljena jer se promišlja da krava na pašnjaku iz dostupne voluminozne krme i bez prihrane krepkim krmivima može prikupiti dovoljno hranjiva za potrebe gravidnosti i laktacije (kvalitetne othrane teleta).

Samo vrlo kvalitetni i održavani pašnjaci uz njihovu primjerenu opterećenost mogu pokriti potrebe krava tijekom gravidnosti i laktacije, no takve su krmne situacije najčešće izuzetak. Uvidjela se potreba određene dohrane plotkinja u kritičnim razdobljima njihova života kako bi otelile i othranile zdravu i vitalnu telad.

Iskustva su pokazala da je dobro u zadnja tri mjeseca uvesti dohranu manjom količinom sijena koje može biti i nešto lošije kvalitete. Tijekom zadnja dva mjeseca gravidnosti krave bi trebalo napasivati na kvalitetnijim pašnjacima, bogatijim na proteinskoj komponenti. Naime, tijekom zadnja dva mjeseca prirast ploda je najintenzivniji te stoga plotkinja treba moći podmiriti značajnije potrebe na energiji i proteinima. Stoga se tijekom zadnjeg mjeseca gravidnosti preporuča davanje i manje količine krepkih krmiva.

Premda proizvodnja mlijeka krava u sustavu ”krava-tele” nije izdašna kao u mliječnih pasmina goveda, svakako je izazovna. Stoga bi trebalo kravu i tele prva dva mjeseca laktacije držati na kvalitetnijim pašnjacima te ih dohranjivati manjom količinom krepkih krmiva.

Hranidbi teladi, posebice u ranijoj dobi treba posvetiti više pažnje. Uvođenje krepkih krmiva u obrok teladi ad libitum i to bez pristupa krava krmnom mjestu pokazalo se kao dobra praksa. Manjoj teladi treba ponuditi i kvalitetna voluminozna krmiva, također bez mogućnosti pristupa krmnom mjestu njihovim majkama. Za tu manjenu koriste se selekcijska vrata (visina ´ širina; 80 – 90 ´ 40 – 50 cm) koja se ugrađuju u pregradne stjenke skupnih boksova za telad.