Neprijatelji pčela

Među štetnicima u košnici i neprijateljima pčela nalazimo predstavnike raznih životinjskih vrsta. Neki od njih oštećuju saće i ličinke, neki uzimaju med, a neki napadaju i pčele.

No pojedini od ovih štetnika i neprijatelja mogu nanositi štetu u više smjerova, a i oštetiti pčelinju zajednicu kao cjelinu.

Slaninar, Dermestes lardarius jest oko 7,5 mm dugi kukac crne boje sa širokom poprečnom sivom prugom. Katkad nalazimo odraslog kukca ili njegove razvojne stadije na saću u košnici ili izvan nje. Ličinke razaraju saće, no te štete nisu velike. Ptinus fur je kukac dug oko 4 mm, a oštećuje mnoge tvari životinjskog i biljnog porijekla. Odrasli kukac i njegove ličinke mogu razarati saće.

Pčelomorac, Trichodes apiarius, nosi katkad jaja i u košnice slabih pčelinjih zajednica. Njegove ličinke borave ponajviše u nečistoći na podu košnice, a mogu se ugnijezditi i na saću. Hrani se pčelama, njihovim ličinkama i kukuljicama koje padaju na dno košnice.

Leptir mrtvačka glava, Acherontia atropos lijep je leptir, dugačak oko 5 cm, raspon krila oko 13 cm, a šare na prsima podsjećaju na mrtvačku glavu. U potrazi za medom uvlači se kroz leto košnice i u njoj siše med. Ta šteta ne bi bila tako velika da leptir u košnici ne uznemiruje pčele koje na nj navaljuju. U košnice s tijesnim letom leptir ne može ući.

Mravi. Kod nas ih viđamo po pčelinjacima, no ne nanose veće štete. Ulaze u košnicu po med, ali ne uznemiruju pčele u većoj mjeri. Tek neke vrste napadaju pčele. Pčelinjak možemo od mravi očuvati tako da mravinjake i mravlje putove u blizini pčelinjaka polijemo kojom otrovnom tekućinom (20%-tni kreolin, petrolej i sl.). Korisno je da noge pčelinjaka namažemo petrolejom ili kolomazom.

Miševi. Zimi se ponekad uvuku miševi u košnice sa prostranim letom. Tamo grizu saće, jedu med i uznemiruju pčele. Miševi se mogu naseliti i u prostoriji u kojoj čuvamo saće. Saće s mirisom po miševima odbija maticu i radilice. Na prostrana leta treba zimi staviti češljeve.

Ose. Pčelinja kopačica, Philanthus triangulum osa je koja ima naročito veliku glavu i jake čeljusti. Ženka hvata pčele u letu i na cvijeću, ubodom ih ubija, i nosi u hodnike iskopane u zemlji. Na donesenu pčelu snese jaja i zatvori hodnik, i tu se izležena ličinka razvija. Takva mjesta treba izvaljati i nasuti ilovačom, šljunkom ili pepelom kamenog ugljena.

Stršljen, Vespa crabro hvata pčele u letu pred košnicom. Treba uništavati njegova gnjezda. Dobro je u sumraku pred njegovim gnijezdom zapaliti vatru, pa stršljenovi koji ulaze i izlaze padaju u nju. Obična osa, Vespa vulgaris čest je gost košnice. Uvlači se u nju radi meda. Pčele jake zajednice same uspješno sprečavaju ulaz osama ako leto nije preveliko.

Ptice. Krasna žuna ili pčelarica, Merops apiaster ptica je raznih boja. Lovi pčele oko pčelinjaka. Treba uništavati njezina jaja koja se nalaze na strmim obalama ili strmim zemljanim obroncima. U manjoj mjeri hvataju pčele i neke druge ptice (lastavice, svrake i dr.).