Najbolja prevencija, odnosno sprječavanje pojave svih metaboličkih poremećaja, je pravilna hranidba.
U suhostaju je važno hraniti životinje visokokvalitetnim sijenom i silažom, koji će pokriti većinu nutritivnih potreba. U tome je razdoblju bitno da se krave dobro hrane, ali ne pretjerano. Konzumaciju suhe tvari treba ograničiti na 2% tjelesne mase krave na dan.
Nakon telenja, mijenja se i hranidba krava. Osnovno pravilo kod bilo kakve promjene hrane je da se ta promjena obavi postupno.
U slučaju da se krave hrane odvojeno silažom po volji i ograničenim količinama koncentrata, nužno je postupno povećavati količinu koncentrata od minimalno 0,3 kg na dan, do maksimalne količine od 10 kg koncentrata na dan.
Bolja opcija od odvojenoga hranjenja silažom i koncentratom za hranidbu krava nakon telenja je upotreba TMR-a, odnosno kompletnog obroka koji sadrži sve potrebne komponente. Time se značajno smanjuje pojava metaboličkih bolesti.
Prevenciju metaboličkih bolesti, osim hranidbom, postižemo i dobrim držanjem krava, čime smanjujemo utjecaj stresa. Stres smanjuje konzumaciju hrane i povećava mobilizaciju masti, time i mogućnost pojave ketoze.
Treba izbjegavati miješanje krava iz različitih skupina, jer dolazi do međusobne agresivnosti i pojave stresa.
Nužno je osigurati 0,5 m hranidbenoga prostora po kravi. Ako hranidbeni prostor iznosi svega 0,2 m, smanjuje se vrijeme hranjenja i konzumacija hrane, a povećava stres.
Na krave negativno djeluje i previsoka temperatura zraka u kombinaciji s visokom vlagom. Već kod temperatura od 25°C dolazi do pojave stresa, dok se kod temperatura iznad 30°C smanjuje i proizvodnja mlijeka. O tome bi trebalo povesti računa, s obzirom na sve veće ljetne temperature u našim krajevima. U tim slučajevima poželjna je ugradnja ventilatora i raspršivača vode koji rashlađuju prostor staje i životinje.