Marekova bolest peradi

Marekova bolest je virusno oboljenje peradi i nakon kokcidioze smatra se ekonomski najznačajnijom bolesti u suvremenom peradarstvu.

Proširena je po čitavom svijetu i najčešće se javlja kod domaće kokoši, pogotovo pri držanju velikog broja jedinki na malom prostoru. Uzročnik bolesti je herpes virus, koji je relativno otporan izvan organizma domaćina. U perju ili prašini na sobnoj temperaturi zarazan je 16 tjedana, a na temperaturi od 4 °C oko 7 godina.

Za infekciju su najprijemljiviji pilići u prvih nekoliko tjedana, a najranije s 9 dana života. Za odrasle kokoši treba puno veća infekcijska doza nego za podmla-dak. Zaraženi pilići počinju izlučivati uzročnika od 2. do 5. tjedna, a klinički simptomi bolesti se počinju očitovati nakon 3. tjedna starosti. Kod starije kategorije peradi bolest najčešće napada kokoši između 12. i 24. tjedna života, a inkubacija može biti kraća od 3 tjedna.

Klinički znakovi bolesti vrlo su različiti uz razlikovanje dvaju osnovnih oblika bolesti: klasični ili kronični te akutni ili tumorozni oblik. Klasični oblik očituje se kao živčani i očni oblik. Inkubacija kod živčanog oblika traje prosječno dva tjedna. Prvi znakovi bolesti se ne očituju prije 3 do 4 tjedna. Kod živčanog oblika zbog oštećenja živaca najprije dolazi do pojave nesigurnog ukočenog hoda, poremetnje ravnoteže i opuštanja krila. Kasnije perad leži u položaju s jednom nogom ispruženom naprijed, a drugom natrag. Kod očnog oblika oči postupno gube sposobnost prilagodbe na svjetlo, a promjene su vidljive na šarenici (depigmentacija) uz pojavu nepravilne zjenice između 6. i 9. mjeseca života. Ovaj oblik bolesti može se pojaviti zajedno sa živčanim oblikom ili mu prethoditi. Konačno dolazi do potpune sljepoće, nemogućnosti uzimanja hrane i uginuća zbog opće slabosti organizma.

U akutnom obliku iznenada dolazi do naglog uginuća većeg broja peradi u jatu, koje može iznositi do 70 posto. Većina jedinki ugine naglo bez pojave simptoma, dok se kod drugih očituje pojava potište-nosti i paralitična stanja kao i u klasičnom obliku. Kod klasičnog oblika dolazi do višekratnog povećanja perifernih živaca. Osim toga, promjene se očituju na očima, a u rjeđim slučajevima moguć je nalaz tumora na pojedinim unutrašnjim organima. Liječenje se u praksi ne provodi.

U cilju sprječavanja pojave bolesti provodi se nekoliko mjera:
a) održavanje higijenskih prilika u objektu (redovita dezinfekcija prije početka novog proizvodnog ciklusa, uz držanje optimalnog broja kokoši po jedinici smještajnog prostora);
b) odvojeno držanje pojedinih dobnih kategorija kokoši (piliće za rasplod ili tov od matičnog jata i jata nesilica);
c) imunoprofilaksa komercijalnim cjepivima. Pilići se cijepe već prvog dana života u mišić ili pod kožu u valionici. Imunost nastupa 6-7 dana nakon cijepljenja.