Zbog posljedica prošlogodišnje suše nema prasadi

553

Zbog prošlogodišnje suše, i neisplativosti proizvodnje u Posavini prasadi gotovo i nema…

prasadi je potrebno davati zeljezo

“U ovo smo vrijeme već u svinjcu imali po šestero prasadi koje svake godine tovimo kako bi u prosincu imali kolinje i osigurali meso i suhomesnate proizvode za idućih nekoliko mjeseci. Međutim, ove godine nigdje ne možemo kupiti prasad, jednostavno je nema”, kažu Kata i Andrija Josipović iz Koritne za Glas Slavonije.

“Prasadi nema jer se jesenas poklalo dosta rasplodnog materijala, odnosno krmača, jednostavno zbog toga jer ljudi nisu htjeli kupovati hranu, a s druge strane zbog velike suše nisu imali dovoljno svojih zaliha stočne hrane. Posljedice prošlogodišnje suše sigurno će se još osjećati godinu dana. Da bi si netko othranio rasplodni materijal, mora proći minimalno godinu do godinu i pol dana”, kaže uzgajivač svinja Goran Jančo iz Punitovaca.

Ona na svojoj suvremeno opremljenoj svinjogojskoj farmi u Punitovcima trenutačno ima 200 krmača.

Dožupan osječko-baranjski dr. Željko Kraljičak, dobro upoznat s ovom problematikom, također potvrđuje kako je velik dio problema u tome što su seljaci poklali krmače, no ističe još nekoliko bitnih segmenata koji su, kaže, doveli do propasti domaćeg svinjogojstva.

“Svakako je manjim dijelom na ovo utjecao nedostatak hrane koja je skupa, no isto tako i nemogućnost plasmana tovnih svinja i prasadi u prethodnom razdoblju. Međutim, sve više se pokazuje da je regulativa koja je vezana uz upisnik stoke toliko rigorozna da većina ljudi čak i zbog tih uvjeta obustavlja proizvodnju. Radi se o tome da veterinar kad uđe u dvorište, primjerice, pita gazdu zašto je markica otpala prasetu s uha, pa su prisiljeni platiti kaznu, ili zašto je prase zaklano, nije prijavljeno, gdje je uginulo prase i zašto nije odvezeno u Zagreb itd. Sve je to papirologija koja je u velikoj mjeri jednog običnog, malog proizvođača stavila u probleme i zasigurno je većim dijelom i to razlog zašto su se ljudi prestali baviti proizvodnjom”, zaključuje dr. Kraljičak u Glasu Slavonije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.